Sudac Višeg suda u Beogradu Aleksandar Trešnjev kazao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je 15. srpnja 1946. godine četnički vođa bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan. Vraćena su mu i sva građanska prava.

Na ovu odluku ne postoji pravo žalbe , tako da je ona konačna, pišu srbijanski mediji.

Sudac Trešnjev rekao je da je presuda Vrhovnog suda FNRJ u dijelu koji se odnosi na generala kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića proglašena ništavnom kao i da su ništavne sve njene pravne posljedice, pa i one koje se odnose na imovinu.

- Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim - rekao je sudac Trešnjev, poslije čega je dobio buran aplauz i pozdrave publike.

Ispred suda galama, gužva i okršaji

Ispred Višeg suda cijelo vrijeme vladala je ogromna gužva, a svi zainteresirani nisu uspjeli ući u sudnicu.

U toj gužvi, u kojoj se nalaze i oni koji smatraju da je "đeneral Draža" bio krvolok i izdajnik srpskog naroda, došlo je do pravog verbalnog 'rata'. Sva sreća da je prisutno i stotinjak pripadnika specijalne policije pa se pretpostavlja da ne bi trebalo doći i do fizičkih obračuna.

Pripadnici Ravnogorskog pokreta i srpskih radikala tako drže transparente "Tito ubojico" i "Tito ustaša" dok se s druge strane nalaze antifašisti i pjevaju im "Ustaše i četnici zajedno ste bježali" i "Služili ste Hitleru".

POGLEDAJTE VIDEO:

Dražin unuk prvi podnio zahtjev za rehabilitaciju

Vojislav Mihailović 2006. godine p rvi je podnio zahtjev za rehabilitaciju. Kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka kao što su Srpska liberalna stranka, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Tijekom ovog višegodišnjeg postupka, koji je izuzetno plijenio pažnju javnosti i bio medijski propraćen, sud je saslušao desetine svjedoka, uglavnom povjesničara, preslušao audio snimke sa suđenja i prikupio drugu dokumentaciju.

Suđenje su cijelo vrijeme pratile burne polemike u javnosti, a ročišta, kao i čitanje presude, obilježili su i česta sučeljavanja "četnika" i "partizana" ispred suda.

Predlagači zahtjeva tvrdili su da Mihailoviću nije bilo omogućeno pravo na obranu i da nije vidio svog odvjetnika do početka suđenja kao i da mu je optužnica  uručena sedam dana pred suđenje. Proglašen je krivim za veleizdaju i ratne zločine. Nakon dva dana od izricanja sporne presude Mihailović je strijeljan u Beogradu .

Još se ne zna gdje mu je grob

Mjesto gdje je pokopan, među svojim pristašama poznat kao "čiča Draža", nikad nije utvrđeno, a jedan od čelnika UDBE, Jovo Kapičić kazao je svojedobno da je tajno pokopan jer su tadašnje vlasti željele izbjeći hodočašća na njegov grob.

Zanimljivo je da su se jedan Dražin sin kao i kćerka pridružili partizanima. Drugi sin poginuo je kao četnik na Sutjesci 1945. u posljednjoj velikoj bitci protiv partizana.

Šešelj presretan, nije mu silazio osmjeh s lica..

Četnički vojvoda i ratni zločinac Vojislav Šešel j kazao je kako je ova odluka jedina koju je sud mogao donijeti.

- Ovaj dan zaslužuje da bude proglašen danom sveopćeg srpskog pomirenja . Mihailović je srpski junak koji se hrabro borio u Drugom svjetskom ratu, a zatim bio nevina žrtva komunističkog režima -  istaknuo je haški optuženik Vojislav Šešelj

POGLEDAJTE VIDEO:

Njegovi nasljednici sad mogu tražiti povrat imovine

Odluka o rehabilitaciji Draže Mihailovića znači da se on više ne smatra osuđenim i da mu se vraćaju sva građanska prava, a to se odnosi na konfisciranu imovinu . Tako da sad njegovi nasljednici mogu tražiti povrat imovine koja mu je oduzeta.

Srpski patrijarh Irinej: Istina o Draži je spora, ali dostižna

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irienej kazao je da bi želio da epilog rehabilitacije Mihailovića bude ujedno i pomirenje srpskog naroda. Na pitanje znači li to da podržava rehabilitaciju četničkog vođe rekao je da " Srpska pravoslavna Crkva podržava samo istinu".

POGLEDAJTE VIDEO:

- Istina je najljekovitija za sve nas. I za narod i za Crkvu. Spora je ali dostižna - naglasio je patrijarh te dodao da je vrijeme da se povijest prepusti povjesničarima, a srpski narod prestane da se dijeli samo na osnovu toga tko je nekad kojim putem pošao.

Još se ne zna koliko ljudi su ubili četnici

Točan broj Hrvata, Muslimana i drugih nesrpskih žrtava koje su tijekom rata pogubili četnici nikad nije službeno utvrđen.

Vladimir Žerjavić , poznati hrvatski ekonomist i demograf poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubicima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, 1998. godine je iznio približnu brojku od oko 32.000 Hrvata i 33 000 ubijenih Muslimana.

Hrvatski povjesničar Zdravko Dizdar navodi čak 200.000 Hrvata te 100.000 Muslimana koje su ubili četnici.

Bosanskohercegovački povjesničar Šemso Tucaković je više od 30 godina istraživao fenomen četnika i Draže Mihailovića te je procijenio da je od ukupnih oko 150 000 Muslimana pogubljenih tijekom rata oko 100.000 ubijeno je od strane četnika, pri čemu navodi imena oko 50.000 Muslimana za koje se pouzdano zna da su žrtve četnika.