U ponedjeljak počinje nova školska godina, ovaj put drugačija i važnija nego ikada - u sve škole frontalno ulazi obrazovna reforma. Je li sve spremno?

Otkrila je u Intervjuu tjedna Media servisa ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Dotaknula se i drugih važnih tema iz njenog resora, od povećanja plaća prosvjetarima, ograničavanja roditeljskih ispričnica pa sve do novog studijskog programa Studij demografije i hrvatskog iseljeništva. S ministricom je razgovarala Andrea Barać.

ŠKOLA SAMO ŠTO NIJE Divjak još nije odobrila razrede za djecu s posebnim potrebama

Divjak ne krije uzbuđenje što u ponedjeljak kurikularna reforma ulazi u sve škole. Na pitanje je li sve spremno, odgovorila je:

- Konačno je došao i taj ponedjeljak i to na sve jako veseli. Posebno nas veseli to što smo se temeljito pripremili. Što se tiče kurikuluma, čak i kod onih koji su bili sporni, uspjeli smo maknuti ideologiju, što je nama bilo iznimno važno. Prema svim informacijama koje imam, udžbenici su u školama.

Naglasila je da njihove ankete pokazuju da su edukacije polučile uspjehom.

VIŠE PREKIDA Trećina škola u Hrvatskoj imat će čak četiri školska odmora

- Preko 80 posto učitelja je zadovoljno edukacijama, motivirano, znaju što treba i kako treba raditi. Naravno, tu uvijek postoji zadrška u smislu - jesam li ja dovoljno spreman. Dobro je biti samokritičan i mi ćemo tu biti kroz cijelu godinu kao podrška i da odgovaramo na sva pitanja - dodala je ministrica. Ponedjeljak je pred vratima pa je još jednom ponovila što ta reforma uopće znači.

- Kurikularna reforma znači smislenije obrazovanje. Obrazovanje za 21., a ne 19. stoljeće. To prvenstveno znači da i učenik mora biti aktivan. S druge strane učitelj je taj koji usmjerava učenika u učenju, ali više u smjeru da rješava probleme, da kritički razmišlja, da suradnički uči - kaže Divjak.

A gdje je zapelo s odobrenjima razreda za učenike s posebnim potrebama? Divjak objašnjava da se radi o složenom procesu i da je to u potpunosti protivno principu uključenosti.

- Nema jednostavnih rješenja kada govorimo o učenicima s teškoćama. Kada dobijemo zahtjev da djecu stavimo u poseban razred ili po posebnom programu, to je vrlo težak zahtjev i pitanje je je li svaki od tih zahtjeva opravdan - kaže ministrica.
Objašnjava da su djeca s posebnim potrebama stigmatizirana i da im je sužen izbor zanimanja kojima se mogu baviti, što predstavlja problem ako djeca dosita ne pripadaju u tu skupinu.  Na pitanje zlorabi li se ta mogućnost, odgovorila je:

- To je moguće, možda svjesno ili nesvjesno. Nesvjesno zbog toga jer je nekad lakše da djeca budu u posebnom razredu jer su, primjerice, jako nemirna, ne vide dobro ili imaju određene teškoće. No posebni programi i posebni razredi su namijenjeni isključivo djeci koja imaju intelektualne nedostatke.

PAR DANA PRIJE POČETKA NASTAVE Stoljeće unazad: 1.200 škola u blokadi, 'pale' im web stranice

Tvrdi da njena ideja da se ograniči broj ispričnica koje roditelji mogu koristiti za kratkotrajni izostanak djece s nastave neće biti problematična ni roditeljima ni liječnicima. Sve je to u namjeri da se smanji broj izostanaka, koji je na razini Hrvatske u osnovnim školama prosječno 2 tjedna, a srednjoškolci u godini izostanu i po mjesec dana.

- Nismo to raspravili, dat ćemo u javnu raspravu, ali sigurno neće biti kao što je sada da je neograničeno. Ne odustajem od te ideje jer sada imamo veliki porast opravdanih izostanaka - kaže Divjak.

Na frontu Vlade i prosvjetnih sindikata oko zahtjeva za povećanjem plaća, ponovila je da je na strani učenika i dodala:

- To da je zaostatak u koeficijentima učitelja i nastavnika za svim ostalim u javnim službama, i to barem ovoliko koliko traže sindikati, to je činjenica. Mislim da se neće birati između liječnika i učitelja.

Budući da je premijer Andrej Plenković jučer naglasio da je Vlada kolektiv i da donose jednoglasne odluke te da svi članovi moraju biti realni, na pitanje hoće li pristati na to da se ne ispune zahtjevi prosvjetara, ako se kolege ministri s tim slože, odgovorila je:

- Mi smo sada u fazi argumentacije i prirodno je da ljudi imaju različite argumente koji se moraju sučeliti. Preko toga dolazimo do zaključka. Ovo je vrlo snažan argument o kojem govorim, a što se same odluke tiče, njoj mora prethoditi usuglašavanje. Tako je uvijek, očekujem da će tako biti i u ovom slučaju.

MINISTRICA DIVJAK: 'Sveučilišta potrebe društva ostvaruju u minimalnom obliku'

Za kraj se osvrnula na kritike da je popustila pod pritiskom desnice i nakon odugovlačenja dala zeleno svjetlo Studiju demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima.

- Po zakonu Ministarstvo ili ministar uopće ne odobrava studijske programe. Mi doslovno provjerimo je li Sveučilište u Zagrebu provelo sve postupke, jesu li dostavili svu dokumentaciju i je li nam AZVO sve to dostavila. Mogu imati osobno mišljenje o sadržaju, ali to je moje mišljenje kao i vaše, jer odgovornost za studijski program u sadržajnom smislu ima isključivo Sveučilište u Zagrebu - kaže Divjak.