Hoće li Hrvatska prihvatiti Globalni sporazum za sigurne, uredne i regularne migracije (Marakeški sporazum) u čijoj je izradi aktivno sudjelovala? Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu Ujedinjenih naroda i on nije pravno obvezujući za države članice, a donosi niz preporuka i instrumenata koje svaka država može – ali i ne mora – primijeniti i uvrstiti u svoje zakonodavstvo, piše Večernji list.

No iako je riječ o pravno neobvezujućem dokumentu, koji sve odluke koje se tiču migracijske politike – između ostalog i onu koliko će migranata primiti na svoje tlo – potpuno prepušta suverenim državama, u posljednje vrijeme izaziva kontroverze raznim tumačenjima, poput onoga da bi po njemu Hrvatska trebala primiti mnogo – a govori se o milijunima – migranata. 

Istodobno, potpisuju se peticije protiv Globalnog sporazuma, a pojačava se i politički pritisak na predsjednicu i Vladu da od njega odustanu. Kritike su se pojačale i nakon što su neke države, poput SAD-a, Mađarske pa sad i Austrije, najavile da ga neće prihvatiti. Vrlo je lako moguće da Globalni sporazum u domaćoj politici postane nova Istanbulska konvencija. 

Predsjednica to ne može potpisati

Sadržaj Sporazuma usuglašen je na Općoj skupštini UN-a u srpnju, a za cilj ima stvoriti međunarodni okvir za upravljanje migracijama. Države članice ovlastile su EU da u njihovo ime – kao jedan glas – pregovara o Sporazumu.

Iako su neki portali objavili kako im je predsjednica poručila da Sporazum neće potpisati, s Pantovčaka su Večernjem kazali da ga predsjednica niti ne može potpisati jer se Sporazum i ne potpisuje te poručili da je za njega u cijelosti nadležan MVEP, a ne Pantovčak. Sporazum se ne potpisuje jer riječ o pravno neobvezujućem dokumentu. Umjesto toga, prihvaća se na političkoj razini. Time šefovi država i vlada konstatiraju izazove s kojima se suočila međunarodna zajednica i njime nastoje pridonijeti ujednačavanju prakse i uvođenju bolje kontrole nad njegovim posljedicama.

Sporazum ne obvezuje na prihvaćanje migranata

U Hrvatskoj bi ga trebala prihvatiti Vlada svojim aktom, a predstavnici svih država koje ga podržavaju svečano bi ga prihvatili na skupu u Marrakechu od 10. do 11. prosinca. Kritičari napominju da je problem to što se u Sporazumu navode migracije kao ljudsko pravo. 

No u Sporazumu se vrlo jasno navodi da se njime ne postavljaju uvjeti ni obveze ni jednoj državi da mora prihvatiti migrante, da se njime ne odlučuje koja će država koga primiti niti govori o tome da države nemaju pravo zaštititi svoje granice. Suverenost svake države u upravljanju migracijama apostrofirana je kao jedan od glavnih principa Sporazuma.