Marko Matijević, specijalizant kardiotorakalne kirurgije te splitski gradski vijećnik Centra, koji je u prošloj godini odradio 730 prekovremenih sati, uputio je otvoreno pismo kojim je pružio podršku liječničkoj odluci da idu u štrajk.
- Povodom najavljenog štrajka liječnika, danas sam se otvorenim pismom obratio javnosti: Kao liječnik osjećam potrebu reagirati na najavljeni štrajk i pružiti potpunu podršku svojim kolegama, a ujedno argumentirati javnosti zbog čega je ovaj štrajk neophodan. Svaki pojedinačni segment posla kojeg obavljam kao specijalizant kardiotorakalne kirurgije, što uključuje i izvođenje operacija, zahtijeva potpunu koncentraciju i preciznost čiji izostanak, čak i u najmanjoj mjeri, može rezultirati tragičnim ishodom - započeo je Matijević.
Istaknuo je kako je prošla godina imala 250 radnih dana, odnosno 2000 radnih sati, a on ih je odradio 2730. To je 730 sati više od predviđenog, što znači da je od planiranih 250 osmosatnih radnih dana odradio 341 dan, iz čega proizlazi da bi svaki mjesec u godini imao samo dva dana odmora.
- Kao pacijent, trebate znati da liječnik smije raditi najviše devet sati dnevno, no dnevno vrijeme rada može se produžiti na 10 sati, ali ne više od dva puta tjedno. Liječnici ne smiju raditi više od 56 sati tjedno i njihovo ukupno vrijeme rada u razdoblju od dva tjedna ne smije biti dulje od 90 sati. Radno vrijeme može se produljiti, ako je potrebno, na najviše 60 sati u jednom tjednu. Takvo je produljenje moguće pod uvjetom da liječnik radi u prosjeku 48 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca. Ovo vam kao osobi koja želi da ga liječi odmoran i zadovoljan liječnik, sigurno dobro zvuči, zar ne? Međutim, postoji jedan problem, ova pravila se ne odnose na liječnike, nego na vozače kamiona! Ukratko, naš sustav dopušta da vas, vašu djecu, roditelje, prijatelje i sve ostale mogu pregledavati ljudi koji rade više od 24 sata u komadu, kojima je u tom trenutku mozak potencijalno poput kuhane kaše i koji mogu učiniti grešku kobnu po vaše zdravlje ili život. Za takve će greške liječnici odgovarati pred zakonom, ali vaše zdravlje ili život vaših najmilijih nikakve kazne neće vratiti - upozorava Matijević.
Kaže kako ga nitko nije pitao može li takav radni ritam fizički i psihički izdržati, a istovremeno zadržati maksimum kvalitete rada.
- Nas liječnike to nitko nikada ne pita: od nas se očekuje da šutimo i radimo. Mi to već godinama i činimo jer medicina nije posao, već poziv kojeg je svatko od nas svjesno odabrao i u nijednom trenutku ne postoji dilema hoćemo li pomoći pacijentima kojima smo potrebni ili dići ruke od svega. U svakom smo trenutku bolno svjesni činjenice da je našim pacijentima teže nego nama i zbog toga, čak i u ovako destruiranom zdravstvenom sustavu, uspijevamo držati glavu iznad vode i u svakom trenutku odraditi sve što je potrebno. U momentu kada smo osvijestili da se naša savjest i naš sustav vrijednosti nemilosrdno iskorištavaju i pružaju alibi nesposobnim, korumpiranim birokratima koji su svojim lošim odlukama potpuno razorili cijeli zdravstveni sustav, došli smo do granice na kojoj podvlačimo crtu i kažemo - dosta - poručio je Matijević.
Podsjetimo, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Inicijativa mladih liječnika su još nakon prosvjeda na Markovom trgu najavili štrajk zbog preopterećenosti i loših radnih uvjeta, neučinkovitog upravljanja u sustavu, devastacije primarne zdravstvene zaštite, nepostojeće reforme zdravstva i kontinuiranog ignoriranja zahtjeva. U utorak su odluku potvrdili na zajedničkom sastanku. Ministarstvo zdravstva na tu je informaciju konstatiralo da prosvjed “udaljava od unaprjeđenja zdravstvenog sustava, a time i od samih pacijenata”.
- Puna nam je kapa tapšanja po ramenima i klimanja glavom. Dosta nam je izrabljivanja, političkog kadroviranja i stihijskog vođenja zdravstvenog sustava. Želimo pristojne uvjete rade i pristojne osnovne plaće. Ne želimo više trošiti svoje živote radeći prekovremeno do granica iznemoglosti. Nećemo više dopuštati poniženja i degradiranja jer bitku protiv ovako nakaradnog sustava takvi ne možemo izboriti. Želimo da medicina bude ono što i zaslužuje – struka koja privlači najbolje i koja im onda omogućava da budu još bolji. To je najmanje što naši građani zaslužuju u 21. stoljeću. Želimo biti zdravi i želimo da i oni budu zdravi, da bismo se onda zajedno borili za bolje, pravednije društvo koje svi zajedno zaslužujemo - zaključuje Matijević.