Specijalna dječja bolnica Gornja Bistra stalna je adresa 102 pacijenta koji boluju od najtežih oblika kroničnih bolesti u Hrvatskoj. Najmlađi pacijent ima 6 mjeseci, a najstarija pacijentica 48 godina. Ona je, kako kažu zaposlenici, ovdje oduvijek.

Brojne medicinske sestre i doktore je dočekala i otpratila. Od početka pandemije pa do danas u bolnici su imali jedan proboj korone, i to kad ih je strašan potres uhvatio nespremne. Cigle stropa starog dvorca Oršić, u kojem se bolnica nalazi, počele su padati, a medicinsko osoblje je pohitalo spašavati pacijente.

Mnogobrojni volonteri su im tih dana pomagali da djecu presele u bolnicu Naftalan u Ivanić Gradu. Prijevoz je osiguralo Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra, a 45 mališana se nakratko preselilo u Ivanić Grad.

- Zarazilo se 13 naših pacijenata. Kako je bolnica podijeljena u sobe, proboj se dogodio u jednoj sobi, tako da smo nju držali pod karantenom te smo uspjeli spriječiti širenje zaraze na ostale sobe i pacijent - rekla je mr. sc. Viktorija Antolović, dr. med. spec. pedijatrije.

Ona u bolnici radi već 20 godina i kaže kako su se zaposlenici na situaciju s COVID-om brzo naviknuli.

- Jedino dva pacijenta zaražena COVID-19 odlučili smo premjestiti izvan naše bolnice zbog potreba dijagnostike. Svi ostali su bili ovdje pod našim nadzorom i jako smo sretni da su sad svi dobro - istaknula je Viktorija.

Kako je bolnica smještena u dvorcu koji je građen tako da se iz jedne prostorije ulazi u drugu, pa u treću, bez hodnika koji ih odjeljuju, bilo je izrazito naporno organizirati osoblje, bolesnike i karantenu.

- Primarno nam je bilo da pacijente zaštitimo od urušavanja dijelova stropa. Nažalost, naši pacijenti su ili nepokretni ili slabo pokretni i ne mogu si sami pomoći. I u tom trenutku je došlo do proboja virusa među pacijentima i djelatnicima. Sreća je ta što nije bilo lokalne transmisije na sve dijelove bolnice, nego se lokaliziralo na dvije sobe. Onda smo te sobe odlučili skroz zatvoriti. Na tom odjelu su radili zaposlenici koji su u tom trenutku preboljeli COVID i oni koji su se dobrovoljno javili. Većinom su to bile mlađe kolegice koje su radile izričito s tim pacijentima. Imali su potpunu zaštitnu opremu, skafandere, maske, vizire i rukavice. U tim uvjetima bilo je teško organizirati takav rad jer pod svom tom zaštitnom opremom teško je i okupati pacijenta te mu pružiti svu ostalu skrb. Morali smo osigurati da netko u prostoriji bude stalno, a da jedna osoba izađe i skine opremu, malo predahne te da druga uđe. U mjesec dana smo uspjeli zaustaviti daljnje širenje - rekla je Suzana Đurin, glavna sestra intenzivnog odjela specijalne bolnice.

Zaposlenici specijalne bolnice odlučili su organizirati svoju COVID jedinicu te brigu o zaraženim pacijentima preuzeti na sebe. Većina osoblja bolnice je cijepljena. Malo je onih koji nisu cijepljeni ili to ne mogu učiniti iz raznih zdravstvenih problema, ali oni se redovno testiraju. Također se testiraju i cijepljeni zaposlenici prilikom dolaska na radno mjesto.

- Svjesni smo rizika koji nosi ovaj virus. Ovdje radimo s djecom koja imaju razna oboljenja centralnog nervnog sustava, endokrine ili metaboličke poremećaje, a respiratorni problemi su jedni od najčešćih poteškoća koji se kod naših pacijenata javljaju. Zbog toga smo od početka budno motrili situaciju s COVID-om. Zaštitna oprema nam je osigurana brzo i u velikoj količini. Bolnica je dezinficirana UV lampama i nabavljena su dva raspršivača za dezinfekciju kojima su domari dva puta dnevno dezinficirali prostorije bolnice. Cijepljeni su i svi pacijenti stariji od 12 godina. Učinili smo i činimo sve da zaštitimo najranjivije - navodi pedijatrica Antolović.

Osim što im se uveliko promijenila dnevna rutina prilikom dolaska i odlaska s posla, kažu kako im se i produljio rad, imaju puno više prekovremenih sati nego prijašnjih godina, a često znaju i nakon radnog vremena telefonski razgovarati s kolegama koji rade kako bi saznali rezultate testiranja pacijenata.

- Uvijek kad u bolnici posumnjamo na zarazu COVID-om, svi budemo na iglama, a svaki negativan test slavimo. Ne mogu reći da mi je ovaj posao stresan, navikla sam se, ali novonastala situacija nas uznemirava jer strahujemo za naše pacijente. Testiranje i cijepljenje mi nikad nisu predstavljali problem jer ih prije svega želim zaštititi - ispričala je glavna sestra Đurin.

Posjeti za roditelje i skrbnike su trenutačno ukinuti, tako je bilo i početkom godine, a zbog povoljne situacije tijekom ljeta bili su vraćeni. Djeca su se s roditeljima i skrbnicima družila u prekrasnom parku u dvorištu bolnice kako bi što više vremena provela na otvorenom i kako bi se smanjila mogućnost zaraze.

- Početkom jeseni, kad se počela mijenjati situacija u Hrvatskoj, ukinuli smo posjete, to nam jako teško pada, ali smo svjesni da je tako najbolje. Osim nama, to teško pada i roditeljima i djeci. Sa svim roditeljima i skrbnicima imamo odličnu komunikaciju i trudimo se što češće im omogućiti videopozive sa svojom djecom. Nadamo se da će se posjeti ubrzo vratiti jer jednostavno su djeca puno raspoloženija - rekla je doktorica Antolović.

'IMUNITET KRDA' Cijepljenje djece strategija za izlazak iz covid pandemije?

- Roditelji su normalno za svoju djecu vezani. Mi smo organizirali videopozive za one koji imaju tu mogućnost. Slike im šaljemo stalno, samo da im olakšamo ovaj period. Produljili smo naše vrijeme informacija i tako im pokušali olakšati. I nama je ljepše kad roditelji dođu, vidimo da to vrati osmijehe na lica djece - dodala je glavna sestra Suzana Đurin.

Više od pola pacijenata ove bolnice je pod nadzorom Centra za socijalnu skrb, a centar se o njima redovito informira. Osim roditelja i skrbnika, u posjete su često dolazili mnogobrojni volonteri iz cijele Hrvatske i Italije koji bi uveseljavali djecu.

- Volonteri su nam također dolazili tijekom ljeta. Obavezno su morali nositi svu zaštitnu opremu i morali su imati negativan test. Volonteri su vrijeme provodili sa svom djecom u bolnici, a neki su se dodatno posvetili jednom određenom pacijentu koji je pod nadzorom Centra za socijalnu skrb te bi mu dolazili u posjet. Djeca bez roditelja se nikad nisu osjećala zapostavljeno, a to neće ni biti sve dok smo ovdje mi i volonteri - rekla je doktorica Antolović.

PODIJELJENA MIŠLJENJA U Europi počinje cijepljenje djece: Države najavile različita pravila i strategije, evo i koje su

Veliki problem ove bolnice je manjak zdravstvenog osoblja, pogotovo u vrijeme pandemije. Ondje rade tri liječnika, 39 medicinskih sestara i 19 njegovatelja. U dnevnoj smjeni radi po 14 medicinskih sestara i njegovatelja, a u noćnoj njih pet na 102 pacijenta. Imaju stalno otvoren natječaj za zapošljavanje medicinskih sestara i njegovatelja, ali odaziv je jako slab.

- Ovdje dolaze brojne mlađe kolegice i kolege, ali vrlo brzo, nažalost, odlaze na neka druga, možda jednostavnija radna mjesta. Puno njih je zaključilo da je sve ovo za njih previše i da to jako emocionalno doživljavaju. Jednostavno je, u prvih mjesec dana shvatiš možeš li ovdje raditi ili ne. Ima kolegica koje su ovdje došle direktno iz srednje škole i zaljubile se u ovaj posao. Posložile su si u glavi da su one ovdje da pomognu toj djeci i svoj posao doživljavaju na taj način. Postoji ovdje puno empatije i puno sažaljenja, ali s tim ne možete odraditi ni dio posla koji se ovdje zahtijeva od vas - rekla je medicinska sestra Đurin, koja se nada da će uskoro doći nove kolegice koje će zavoljeti ovaj posao.