Epidemiolozi ne znaju koliko će epidemija trajati, hoće li biti drugog vala i ako hoće kada će biti, tako i ekonomisti ne mogu postaviti relevantnu prognozu što će se točno događati s gospodarstvom. To je u HRT-ovoj emisiji 'Zajedno za zdravlje' izjavio ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.
- Ministar financija neki dan je spominjao pad BDP-a od 10 posto. To je optimistična varijanta - rekao je Šonje.
- Možemo se uspoređivati s nekim epizodama u prošlosti. 2009. pad od 7-8 posto, što je izuzetno značajno. Hrvatska se tako smješta na vrh zemalja u svijetu koje su tako pomagale gospodarstvu. Razlika je u tome što SAD ili Njemačka daju nešto više, imaju snažan kapacitet, mogu se zadužiti i imaju snažnu poreznu bazu. Mi to nemamo - dodao je.
Šonje je naglasio kako nemamo dobar investicijski rejting, a sada je on dodatno ugrožen. Smatra da je neodgovorno tvrditi kako imamo veliki fiskalni kapacitet. Naprotiv, vrlo vjerojatno ćemo imati ozbiljne probleme da nakon toga uredimo svoje državne financije.
- Kratkoročno ne očekujem probleme, ovu godinu ćemo uspjeti zatvoriti, isfinancirati. Već u srednjem roku problemi će biti ozbiljni - objašnjava Šonje.
Uz to, rekao je kako ideja da ćemo se lako zadužiti i sve riješiti, potpuno naivna. Zemlje poput naše, koje su bile visoko zadužene prije krize, i uz najbolju volju i pomoć međunarodnih financijskih institucija imaju ozbiljna ograničenja u pogledu mogućnosti zaduženja.
- HNB može bez problema držati tečaj ispod 7,6 ako je potrebno i 'za tri koronakrize'. No, dok je tečaj neupitan, fondovi nisu - rekao je.
Krize poput ove čine priče o javnom i privatnom 'potpuno promašene', smatra Šonje.
- Sindikati javnog sektora govore: Dajte da trošimo, nemojte nam smanjivati plaće. U isto vrijeme imamo stotine tisuća ljudi iz privatnog sektora čiji je radni život ugrožen. Uopće se ne radi o tome treba li povećati plaće u javnom sektoru, pravo pitanje je koliko se trebaju smanjiti da bi se otvorio prostor za povećane naknade za nezaposlene. Da nismo imali program isplate minimalnih plaća, sada bismo na burzi imali 400-njak tisuća ljudi ili više, što bi bio daleko veći stres i za ljude i za društvo - objasnio je.
Hrvatski sektor je slab i svojom snagom teško bi mogao održati na životu hrvatsko gospodarstvo, misli Šonje.
- Nalazimo se u jednom novom ekonomskom sustavu, povijesna iskustva pokazuju da, kada jednom zagazite, vrlo teško se možete vratiti. Administracija i birokracija kontroliraju sve još više nego prije i za inovacije i investicije to je vrlo nepovoljan ambijent. Postat ćemo ovisni o vanjskoj pomoći kao zemlja u razvoju dok će unutarnja energija za razvoj, koja je i inače bila problematična, postati još ugroženija - zaključio je.
Komentirao je i istraživanja koja pokazuju da lideri uživaju potporu javnosti.
- Strah je glavni motivator podrške političkim čelnicima i s obzirom na to da je strah od virusa do sada bio dominantan, tu se i nalazi ta podrška. Međutim, to je dvosjekli mač, takve stvari se vrlo brzo mogu promijeniti ukoliko se promjene ekonomske okolnosti. Ako produžimo sliku, nekoliko mjeseci dalje, postoji trenutak prevrata kada država nema novca da održava takvo stanje, onda kreće igra istine - dodao je Šonje.
Pola godine realan je vremenski okvir za to, naglasio je.