Možete zamisliti tako lagano stvorenje, a postiže tako veliku brzinu, brza je poput puščanog zrna. Plijen kojeg ona počne loviti ima minimalne šanse da će pobjeći. Nabavio sam je od jednog sokolara u Zagrebu, rekao je Željko Dragičević, jedini sokolar od Siska do Slavonije. Do prije tri godine Helga je bila rasplodna ženka, no oslobodio ju je te obveze. Sad lovi samo za sebe.

– Lovom se bavim od mladosti, a sokolarenjem zadnjih desetak godina, što smatram najvećim dometom u lovstvu. Prije nego što sam nabavio Helgu imao sam druge ptice s kojima sam lovio. Bili su to jastrebovi, ali nema ptice do sokola - kaže Željko dok mu na ruci sjedi Helga i pomno promatra sve oko sebe na zemlji i u zraku. Sokoli žive oko 30 godina, mužjaci i nešto manje jer ih ženke najčešće ubiju i pojedu. Helga je stepski sokol i proživjela je pola svojeg životnog vijeka. Ima 17 godina, ali po izgledu perja, bistrim očima, žutoj boji nogu, njegovanog kljuna i ubojitih kandži to se ne bi moglo reći. Izgleda sasvim mlado i u jako dobroj kondiciji.

Helga je član obitelji 

– Ona je jako pametna. Dovoljno joj je samo jednom pokazati što treba loviti i ona to zapamti, ona je član naše obitelji i uvijek ide s nama. Kad idemo na more, i ona ide s nama, a kad ja idem u lov na soma, ona sjedi na rubu čamca i promatra ptice. Nikad neće poletjeti u lov ako je sita. Naša ljubimca je trenutačno u fazi promjene perja ili mitarenja. Svako njezino pero iz krila ili repa čuvam jer kad dođe vrijeme lova, a to je od listopada, ponekad ošteti pero. To će joj pero služiti do sljedećeg mitarenja. Tako moja Helga poput žena ima ekstenzije – šali se. Osim njih, u timu je i pas Džo, engleski seter. Helga je u zraku, a njih dvojica na tlu. Ona ih s velike visine pomno prati jer zna da je kod njih hrana. Pas podigne fazana, prepelicu, goluba ili zeca, a tada nastupa ona koja u letu napada.

– Kandžama uhvati plijen, a s kljunom velikom preciznošću ubija žrtvu tako da je nemoguće vidjeti krv – zaključio je.

Mogla bi čuvati grad od letećih štetočina

Željko se nada suradnji s turističkom zajednicom.

- Helga bi brzo riješila problem vrana kojih je sve više u gradu, a i golubova koji uništavaju spomenike i fasade. Sokoli mogu čuvati svaki prostor, zračne luke, spomenike, polja, vinograde i parkove. Turistička zajednica bi nas mogla pozvati da turistima i pokažemo ptice, s kojima bi se oni rado fotografirali, umjesto da naše sugrađane vode u Budimpeštu da vide tamošnje sokolare - kaže Željko. Nada se kako bi jednog dana Helga mogla patrolirati iznad Slavonskog Broda.