Gotovo tri tjedna od tragične smrti novinara Vladimira Matijanića, Ministarstvo zdravstva je objavilo inspekcijski nalaz, proveden u svim liječničkim ustanovama koje su u slučaj bile uključene. Zaključak nalaza zdravstvene inspekcije i Stručnog povjerenstva kaže da nisu utvrđeni “značajniji stručni propusti”. Velik dio odgovornosti prebačen je na Matijanića, uz zaključak kako nije redovito obavljao potrebne kontrole svojih osnovnih bolesti, uzimao terapiju niti se cijepio, iako je za to imao i određen termin.
Nalaz je potpisala Mirjana Tadić, voditeljica službe u samostalnom sektoru za inspekcije Ministarstva zdravstva. Inspekcija je obavila nadzore u KBC-u Split, Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Domu zdravlja županije, u obiteljskoj ordinaciji Matijanića, kao i u privatnoj ordinaciji koju je posjećivao. Ministar Vili Beroš kazao je da je nalaz prije konferencije za novinare dostavljen i pokojnikovoj obitelji, mediji neslužbeno doznaju da je to učinjeno dvadesetak minuta prije početka konferencije.
- Obradili smo i ranije zdravstveno stanje. Pokojni Vladimir Matijanić bolovao je od Sjögrenova sindroma i drugih bolesti. Postavljena je i sumnja na sarkoidozu, koja nije potvrđena, a pacijent nije redovito uzimao terapiju za kroničnu bolest - rekla je Tadić.
Kazala je kako je liječnica obiteljske medicine preminulome preporučila cijepljenje protiv Covid-19.
- Pacijent je samoinicijativno konzultirao privatnu specijalisticu imunologije u svibnju, koja je predložila odgodu zbog terapije, ali pacijent nije uzimao imunomodulaciju i nije se ponovno javio radi cijepljenja niti je komunicirao s kliničkim imunologom sve do srpnja - rekla je Tadić te dodala kako necijepljenje dodatno povećava rizik kod takvih bolesnika. O pregledu 2. kolovoza, kad je Matijanić bio u KBC-u Split, rekla je da je sve bilo po pravilima struke. Ulogu privatne specijalistice nije bilo moguće ispitati u davanju preporuke za cijepljenje, kazala je. Dana 3. kolovoza Matijanić je, dodala je, dobio uputnicu za pregled na hitnom infektološkom prijemu, uz uputu da može otići u hitnu ambulantu ako ima izražene simptome.
- Petog kolovoza pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je na pravovremenu intervenciju upućen tim s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio lošeg stanja. Unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda - zaključila je Tadić.
- Proceduralna nepravilnost utvrđena je pri obdukciji, koju je trebao obaviti specijalist sudske medicine - dodala je Tadić.
- Analizom postupaka nisu uočeni značajni stručni propusti - rekla je u zaključku.
Kod pacijenta je bila riječ o bolesti koja je brzo, rapidno napredovala. Uslijedila su pitanja za članove povjerenstva.
Je li netko od članova povjerenstva imao izdvojeno mišljenje, bilo je prvo pitanje novinara, koji su kazali kako je Matijanić, koliko je poznato, bio pod terapijom. Beroš je na to odgovorio kako je nalaz primio u kabinet, pročitao ga i primio na znanje.
Član stručnog povjerenstva, docent dr. Davor Mayer, kazao je kako oni nisu istražna tijela nego komentiraju medicinsku dokumentaciju koja im je dostupna.
- Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je primljen u bolnicu. U 12. mjesecu ležao je u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. Bio je naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Isključene su bile maligne bolesti. Preporučena mu je terapija. Njegova slika upale mišića bila je blaga. Zatim je bio na kontroli, tad mu je preporučen lijek koji nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje, ali nije obavio sve pretrage. Pluća, nažalost, nije obavio, nije obavio spirometriju. Nije imao niti jednu sliku pluća niti je dolazio na kontrolu kod doktorice - rekao je Mayer.
Dr. Mayer rekao je kako je Matijanić imao povećan rizik zbog svojih prethodnih bolesti. Na pitanje bi li on, da je u tom trenutku bio dežuran, Matijanića pustio kući na temelju pretraga, odgovorio je kako bi, da je došao u hitnu ambulantu, vjerojatno bio napravljen i EKG, što bi možda povećalo vjerojatnost da ga netko primi. Na obdukciji, međutim, pokojnik nije imao značajne intersticijske promjene pluća.
- Nema oralnog pripravka koji bi pacijent mogao dobiti za kući. Bio bi mogući kandidat zbog prethodnih bolesti. Najvjerojatnije bi dobio Paxlovid zbog prethodnih bolesti - rekao je liječnik, član povjerenstva. Paxlovid je lijek koji još nije stigao u Hrvatsku jer se čeka odluka Europske komisije o pregovorima s proizvođačem, no lijek je deset država EU nabavilo samoinicijativno, Hrvatska se nije za to odlučila. Daje se u tabletama, i u 90 posto slučajeva sprečava napredovanje infekcije u teški Covid-19.
Tko je odgovoran za to što nije bilo Paxlovida, pitali su jučer novinari, a Beroš je odgovorio kako "nije dobro što skačemo s teme na temu". Paxlovid je jedan od niza antiviralnih lijekova, koji je dobio uvjetno odobrenje Europske agencije za lijekove, dodao je, i Komisija je u pregovorima. Trebali su biti gotovi do 1. lipnja pa su odgođeni do 1. kolovoza, ali još nisu gotovi.
- Elementi koji su bitni su maksimalna sigurnost uporabe, cijena, isporuka, sudski procesi. Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi - zaključio je Beroš tu temu. Na pitanje o tome da lijeka ima, kaže da se on ne skriva. Dodaje da Hrvatska samo želi sudjelovati u zajedničkoj nabavi.
- Muči me što pojedine zemlje pokušavaju bilateralnim ugovorima kupiti doze lijeka, ali slabe zajedničke napore. Vjerujem da ćemo lijek uskoro imati. Laž je da imam ugovor na stolu za potpis. Netko namjerno plasira tu tezu, da je Paxlovid lijek koji treba doći u ljekarne da ga netko kupi. Načelno govorim, da li biste vjerovali proizvođaču koji vam prodaje automobil i kaže da ste za sve nuspojave sami krivi? - branio se ministar Beroš.
O inspekcijskom nalazu govorio je i kardiolog dr. Edvard Galić, također član stručnog povjerenstva za Matijanićev slučaj. Iz nalaza koje su imali, rekao je, utvrđeno je da je ultrazvuk bio uredan, a da bi dodatna preporuka - "magnet" srca, dala mnogo više informacija, no nije ju mogao obaviti.
- Krajem srpnja markere je imao potpuno u redu, to je bilo tjedan dana prije akutne bolesti koja se razvila. Dijagnozu miokarditisa užasno je teško postaviti, isključujući te druge bolesti, na neki način dolazimo do dijagnoze nečega što je užasno rijetko, dva do četiri slučaja na tisuću - rekao je Galić.
Na pitanje je li se moglo posumnjati na miokarditis rekao je kako nema nikakvih znakova popuštanja. Matijanić je, kako pokazuje dokumentacija, imao uredan nalaz na plućima. Riječ je o dokumentaciji od 5. kolovoza, na dan smrti, kad ga je hitni tim poslušao.
- Da je imao akutno srčano popuštanje, sigurno bi se to na pregledu čulo - rekao je kardiolog. Teško je dijagnosticirati miokarditis i u bolničkim uvjetima, a posebno kod kuće, naglasio je. Upitan kako znamo da je došlo do miokarditisa, ako nije bilo pregleda srca više tjedana, pa čak i mjeseci, odgovorio je kako se, sudeći prema kliničkoj slici, radi o rapidnom pogoršanju stanja.
- Predmnijevamo da nema dvojbi da se radi o ozljedi miokarda. Narav bolesti je užasno tragična i ti ljudi koji razviju brzoprogresivni miokarditis imaju ekstremno lošu prognozu - zaključio je Galić te dodao da se takve pacijente stavlja na respirator