"Odlučni smo postići zajedno konkretne i brze rezultate" i prevladati krizu, rekao je bugarski premijer Kiril Petkov, koji je zauzeo novi pristup otkako je u prosincu došao na vlast.

Njegov makedonski kolega Dimitar Kovačevski izrazio je zadovoljstvo zbog te volje da se "povrati povjerenje".

Rekao je kako se nada "postizanju dogovora u bliskoj budućnosti" čak i ako je Sofija odbila odrediti rok.

Približavanje dviju zemalja rezultat je pritiska Zapada u trenutku kada je jugoistok Europe geostrateški sve važniji u kontekstu napetosti s Rusijom.

Bugarska je 1992. bila prva koja priznala neovisnost male susjedne zemlje.

No njihovi odnosi zadnjih su se godina pogoršali i Sofija od studenoga 2020. blokira pristupanje Sjeverne Makedonije EU-u zbog spora oko jezika i povijesti.

Petkov je posjetio Skoplje 18. siječnja, odmah nakon izbora Kovačevskog, i dvije strane tada su dogovorile da će pokrenuti "novi proces dijaloga".

Makedonski premijer u ponedjeljak je stigao u Sofiju s 13 ministara kako bi osnovali pet radnih skupina koje će se sastajati jednom tjedno.

Po nedavnom ispitivanju instituta Alpha Research, većina Bugara podržava ulazak susjedne zemlje u EU, pod uvjetom da Skoplje "prizna povijesne činjenice".

Prije bugarske blokade, Sjevernu Makedoniju godinama je blokirala Grčka osporavajući sam naziv države smatrajući ga uzurpacijom njezina povijesnog nasljeđa. Sjeverna grčka pokrajina zove se naime isto Makedonija.

Atena je veto ukinula tek 2018. kada je naziv Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM) promijenjen u Republika Sjeverna Makedonija.