Socijalna nejednakost najveći je problem u gradovima u postpandemijskom razdoblju, rekla je izvjestiteljica za urbana područja Katalin Cseh na plenarnoj sjednici u Europskog parlamenta Strasbourgu.
Uključivi gradovi, zeleni gradovi, inovativni gradovi i prilagođene političke inicijative navode se kao rješenja za izazove pred kojima se nalaze urbane sredine u postpandemijskom radzoblju, po rezoluciji EP koja je na plenarnoj sjednici u utorak usvojena s 524 glasa za, 33 glasa protiv te 143 suzdržana.
Cseh, iz kluba zastupnika Renew Europe, kazala je da je njezin cilj bio ukazati na najznačajnije izazove s kojima se suočavaju urbana područja u post-covid razdoblju, kao što je povećanje društvenih nejednakosti.
Navela je činjenicu da oko 75 posto građana Europske unije živi u gradovima, te da su njihovi specifični problemi vezani uz stanovanje i digitalnu tranziciju.
Dodala je i da su žene naročito ranjive u doba covida, te da bi se situacija nakon krize mogla još više pogoršati.
“Mnoge su žene zbog toga što su morale ostajati kod kuće lakše bile žrtve nasilja u obiteljima, a nisu imale adekvatnu mrežu potpore. Treba im dati potporu, na primjer tako što će se premostiti digitalni jaz, u čemu može pomoći direktno financiranje gradova.”
Kao primjer loše komunikacije između državne i gradske vlasti, navela je primjer gradonačelnika grada Szegeda, koji je izjavio da mađarska vlada nije dala nikakva uputstva o fondovima potpore Europske unije, odnosno da nisu dostupne nikakve informacije o financijskoj pomoći.
“Mislim da je važno da se lokalni dionici uključe te da sva financiranja dođu do onih kojima je najpotrebnije. Treba doprijeti do lokalnih i regionalnih vlasti i na taj način boriti se protiv favoriziranja u politici.” poručila je Cseh.
Europski parlament je i ranije izražavao zabrinutost oko nedovoljne koordinacije raznih gradskih inicijativa.
Povjerenica Europske komisije za energiju Kadri Simson ovo je izvješće ocijenila kao pravovremeno, budući da su europski gradovi centar i krize i oporavka, te su ključni u digitalnoj revoluciji.
Kazala je i da dvije trećine onih koji žive u gradovima imaju pristup širokopojasnom internetu, što je navela kao bitan faktor za postizanje uključivosti u kohezijskim i lokalnim projektima.
Dodala je da je osam posto Europskog regionalnog fonda za razvoj, odnosno oko 18 milijardi eura, izdvojeno za projekte u gradovima.
Navela je primjer novog europskog projekta Bauhaus koji će se baviti okruženjem u kojemu živimo i omogućiti nove transformacije, u svrhu postizanja održivijeg urbanog razvoja.
“Ne možemo govoriti o uključivim gradovima ako građani nemaju odgovarajuće stanove koje si mogu priuštiti. Moramo imati i kvalitetne, sigurne javne prostore, kao što stoji u Novoj povelji iz Leipziga, koju potpisujemo mi iz Europske komisije.”
Nova povelja iz Leipziga ima za cilj promicati ideju urbane politike za opće dobro te stavlja naglasak na provedbu pravednih, zelenih i produktivnih gradova na temelju integriranog pristupa, participacije te pristupa temeljenog na identitetu mjesta.
Simson je dodala da svi gradovi moraju biti održivi, inovativni i uključivi, te da se gradovi ne mogu sami nositi s tim izazovima, već moraju surađivati s raznim razinama.
"Godine 2023. dat ćemo novi zamah razvoju gradova te raditi na kombinaciji ulaganja iz kohezivne politike za oporavak i obnovu. Sredstva treba maksimalno iskoristiti za sjajnu budućnost” poručila je.