Hrvatska je u svojoj povijesti prošla kroz nekoliko iznimno hladnih zima koje su ostale zapamćene po rekordno niskim temperaturama, velikim snježnim padalinama i uvjetima koji su utjecali na svakodnevni život. Te zime, obilježene surovim vremenskim uvjetima, uglavnom su bile rezultat snažnih polarnih zračnih masa koje su se iz sjeverne Europe spustile prema jugu, donoseći ledene dane.
Hladni ekstremi
Jedna od najhladnijih zima u povijesti Hrvatske svakako je ona iz 1929. godine, kada su ekstremno niske temperature zabilježene u gotovo cijeloj zemlji. Tada je u Čakovcu izmjereno -35.5 °C, što i danas ostaje najniža temperatura ikad zabilježena u Hrvatskoj. Zima 1929. godine ostala je zapamćena po velikim količinama snijega, ali i po trajanju niskih temperatura, koje su izazvale probleme u prometu i svakodnevnom životu. U istoj zimi, Gospić je zabilježio temperaturu od -33.5 °C, dok je u Karlovcu izmjereno -30.5 °C, što su apsolutni temperaturni rekordi za te gradove.
Još jedna iznimno hladna zima bila je ona iz 1956. godine, kada je Hrvatska ponovno iskusila niske temperature i velike snježne padaline. Posebno su pogođeni Zagreb i središnji dio Hrvatske, gdje su zabilježeni ekstremno hladni dani. Glavni grad, Zagreb, tada je doživio svoj najhladniji dan u povijesti s temperaturom od -27.3 °C. Ova zima ostala je u sjećanju Zagrepčana kao jedna od najsurovijih u modernoj povijesti, a trajala je znatno dulje od uobičajene zimske sezone, produživši hladnoću i snijeg duboko u proljeće.
Godina 1985. donijela je još jedan ekstreman zimski val, ovaj put praćen vrlo niskim temperaturama i velikim snijegom u istočnoj Hrvatskoj. Tada je u Vukovaru izmjereno -27.5 °C, što je najniža zabilježena temperatura u tom dijelu zemlje. Snažni vjetrovi i niske temperature otežali su svakodnevne aktivnosti, a dijelovi regije ostali su odsječeni zbog dubokog snijega i zaleđenih cesta.
Posljednja izrazito hladna zima koja se pamti u Hrvatskoj bila je ona iz 2012. godine, kada je cijela zemlja iskusila temperaturni udar polarne hladnoće. Iako nije oborila sve rekorde, zima 2012. ostala je zapamćena po snijegu koji je padao čak i u priobalnim krajevima poput Dalmacije, pa su Split i Dubrovnik bili pod snijegom, što je vrlo rijetka pojava za te gradove. U Zagrebu i unutrašnjosti zemlje temperature su se danima spuštale ispod -15 °C, a jaki vjetrovi su dodatno pojačavali osjećaj hladnoće.
Ove najhladnije zime u Hrvatskoj ostaju zapisane u povijesti kao događaji koji su testirali izdržljivost stanovništva i infrastrukture, ali i kao priče koje svjedoče o surovosti prirode i nepredvidljivosti zime. Unatoč modernim sredstvima grijanja i prometnim sustavima, svaka od tih zima podsjeća na snagu vremenskih uvjeta koji i dalje mogu oblikovati svakodnevni život Hrvatske.
Kakva nas zima čeka?
Iako dugoročne prognoze najavljuju blago toplije razdoblje, meteorolog Zoran Vakula rekao je da nas, unatoč tome, očekuju i hladnija razdoblja te snijeg, osobito u planinskim područjima. Naglašava važnost praćenja kratkoročnih prognoza do sedam dana unaprijed jer su one preciznije, dok dugoročne prognoze treba promatrati s oprezom zbog njihove manje pouzdanosti.