Pored ukidanja harača, Vlada donosi još nekoliko gospodarskih mjera.
- Do kraja godine smanjit će se broj zaposlenih u državnoj upravi, ali će se i izraditi plan njihovog zbrinjavanja. Vlada ostaje kod svog stava da se javnoj upravi ne isplaćuju božićnice i regresi za ovu godinu, a 600 milijuna kuna koje će uštedjeti preusmjerit će u povećanje socijalnih naknada i potpora za zapošljavanje - najavila je premijerka Kosor. Smanjit će i broj agencija i zavoda, a Kosor kaže da je neodrživo da zaposleni u nekim zavodima imaju veću plaću od ministra ili premijera.
Novi gospodarski plan Banskih dvora predviđa i rezanje zaposlenih u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu države.
- Trebat će se dosljedno provesti vladina odluka o smanjenju mase plaća za 10 posto. Ove godine ni za zaposlene u trgovačkim društvima neće biti božićnica i regresa, a planira se i u tom sektoru smanjenje zaposlenih za pet posto - kazala je premijerka i zaključila da se ne boji socijalnog bunta jer će biti izrađeni planovi za zbrinjavanje otpuštenih. Premijerkin program najavljuje i smanjenje broja i visine stopa poreza na dohodak. Uvele bi se tri stope i to od 12, 25 i 40 posto, umjesto dosadašnje četiri stope. Na taj način će se, kazala je Kosor, povećati plaće ljudima.
Dodala je kako je u programu i revizija sustava povlaštenih mirovina, njihovo smanjenje te priprema za postupno ukidanje pojedinih kategorija. Za sad nije rekla koliko je smanjenje niti koje bi se kategorije ukinule. Premijerka je istaknula kako je ona nositeljica cjelokupnog programa, a koordinator svih aktivnosti na njegovoj realizaciji ministar Šuker. Najavila je i da je u ovoj godini izvjestan rebalans proračuna.
KRIZNI POREZ SU DOPUNJAVALI, KRATILI, UKIDALI I PRIHVAĆALI...
Šuker: krizni porez bio je ideja jednog sindikata a ne vlade
Ministar financija Ivan Šuker je mjesec dana nakon uvođenja harača rekao da njegovo uvođenje nije ideja Vlade nego jednog sindikata, koji nije pristao na smanjenje plaća.
U prvoj verziji zakona vlada je zaboravila na liječnike i odvjetnike
U prvoj verziji kriznog poreza bila su izostavljena slobodna zanimanja. Ipak, izmjenama zakona od 1. listopada 2009. porez se počeo naplaćivati i slododnim djelatnicima.
Ustavni sud odlučio je da harač ostaje jer nije prekomjerni teret
Ustavni sud odlučio je sredinom studenog da krizni porez nije protivan Ustavu te da na snazi ostaje jer nije prekomjeran teret za građane i jer osigurava funkcioniranje financija.
Od uvođenja harača država ‘‘zaradila’’ 1, 67 milijardi kuna
Prema podacima Ministarstva financija krizni porez je, od uvođenja, napunio državnu blagajnu za 1, 674 milijardi kuna. Ipak, rasla je nezaposlenost, a pala je i potrošnja.
Poreza su odlučili osloboditi one koji imaju plaće do 6000 kn
Vlada je u ožujku odlučila da će od 1. srpnja ukinuti krizni porez od dva posto. Harač bi prestali plaćati oni koji imaju plaću do 6 tisuća kuna. Potpuno su ga odlučili ukinuti u ponedjeljak.