Prijetnje blokadom granica među članicama EU-a nisu prihvatljive, upozorio je u srijedu europarlamentarac Tonino Picula na plenarnoj sjednici u Strasbourgu glede prijetnji slovenskog ministra vanjskih poslova da će Slovenija otežavati prijelaz granice turistima ukoliko Hrvatska ne prihvati presudu u graničnom sporu sa Slovenijom.

"Prijetnje jedne članice Europske unije drugoj blokadom granica u turističkoj sezoni, a zbog bilateralnih političkih pitanja, jednostavno su neprihvatljive“, poručio je u srijedu zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, tijekom rasprave o zaključcima sastanka Vijeća u prosincu kojoj su nazočili predsjednik Vijeća Donald Tusk i potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, priopćio je ured zastupnika.

Odgovor je to zastupnika Picule na slovenske prijetnje koje ovih dana stižu od strane ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da bi u slučaju ignoriranja presude, Hrvatska mogla pretrpjeti štetu i da bi to osjetili turisti na granici u vrijeme sezone. 

Picula je u svom govoru istaknuo da ga raduje razumijevanje specifičnih situacija nekih članica kad se radi o provedbi sustavne kontrole putnika koji prelaze vanjske granice EU u sklopu revizije zakona o schengenskim granicama, ali odlučno pozvao da se taj instrument ne smije zloupotrebljavati u političke svrhe. 

Ministar Erjavec je, naime, i danas tijekom sjednice parlamentarnog odbora za vanjsku politiku poručio da su između Slovenije i Hrvatske moguće nove napetosti zbog arbitražne presude o graničnom prijeporu, koju Slovenija očekuje ove godine, navodi se u priopćenju.

Kako mediji prenose, Erjavec je rekao da “ne može zamisliti uspješnu turističku sezonu i gospodarsku suradnju u slučaju da strani mediji budu pisali kako su na obje strane granice snage sigurnosti i policija.”

Osim na najave blokade iz Slovenije, Picula je u govoru podržao poziv na produljenje Europskog fonda za strukturna ulaganja te dodao “da ovaj Fond nije i ne smije biti zamjena za kohezijsku politiku, već njena nadopuna. Kriteriji za odobravanje projekata trebaju biti geografska rasprostranjenost i opća financijska situacija u zemljama članicama, čime bi izbjegli da najrazvijenije zemlje povlače najviše sredstava.”