- Slovenija se neće žaliti na odluku suda Europske unije koji je početkom rujna odbacio tužbu Ljubljane protiv EU u slučaju istarskog terana. Hrvatskim vinarima iz Istre i dalje se dopušta korištenje etikete "Hrvatska Istra-teran - za proizvodnju prodaju našeg tradicionalnog vina"rekao je predsjednik Vinistre, poznati vinar Nikola Benvenuti iz Kaldira.
Njegova obitelj ima dugu tradiciju proizvodnje vina Benvenuti, pa i terana, a on i brat su već treća generacija koja se bavi proizvodnjom vina. Zajedno s ocem započeli su posao moderne proizvodnje još 2003.godine. Imaju 20 hektara vinograda od čega je terana 7,5 hektara. Godišnje proizvedu oko 100 000 boca vina od čega 20.000 boca otpada na teran. Kao predsjednik Vinistre kaže da udruga okuplja 129 vinara Istre.
- Cijela priča oko problema s teranom počela je time što je Slovenija krenula sa zaštitom još 2004.godine, kada su zaštitili teran kao naziv vina proizveden na području slovenskog Krasa. U jednom trenutku,2009. godine je misteriozno ta riječ Kras nestala iz njihove zaštite i ostala je samo riječ teran. Oni su tu zaštitu zamislili tako da predstavlja zaštitu naziva vina teran koji se proizvodi od sorte refošk pri tome ne priznajući teran kao sortu. Međutim taj naziv je isto što i naziv sorte u Istri. Svaka sorta je javno dobro koje nikome ne može pripadati i što svatko može koristiti u svijetu. Primjerice, i mi možemo koristiti naziv chardonnay ili cabernet sauvignon. Isto tako netko može posaditi teran ako želi, jer je to sorta i to je znanstveno dokazano. Na taj način Slovenci nikako nisu mogli imati ekskluzivno pravo na ime teran - objasnio je Benvenuti.
Nastavlja da je u Istri došlo do problema kada je Hrvatska ušla u Europsku Uniju jer su Slovenci povlačili istarske terane sa polica trgovina i supermarketa u Sloveniji. Onda se 2013. godine digla bura oko slovenske zaštite i istarski su se vinari našli u ozbiljnim problemima.
- Zadatak istarskih vinara,Vinistre, pa tako i mene bio je mirnim putem pokušati riješiti probleme koji su bili vrlo diskutabilni s njihove strane. Oni su svoju zaštitu naziva teran prikazali kao da je teran samo njihov. Naravno da se nismo složili s tim jer se sorta teran može pronaći i na sortnoj listi OIV (najveće organizacije za lozu i vino u svijetu). Iako smo pokušavali uporno doći do nekog dogovora, Slovenci nisu imali sluha za bilo kakav razgovor, a kamoli dogovor oko toga. U to je naravno bila uključena i slovenska politika te je sve postalo još "nabrijanije". - ispričao je Benvenuti.
Nakon toga su istarski vinari pokušali Europskoj komisiji objasniti da to što Slovenci rade nije po pravilima struke, a još manje moralnim i etičkim pravilima.
- I kod nas su se u međuvremenu mijenjale vlasti a moj zadatak predsjednika Vinistre bio je dobiti podršku naših resornih ministarstva, i Županije istarske što smo i dobili čim se problem pojavio 2013.godine. Počeli su razgovori s Europskom komisijom ali sve je teklo dosta sporo. Trebalo je puno dokaznog materijala koje smo mi kao udruga pribavili našim ministarstvima, te je 2017.godine Europska komisija ipak odlučila da imamo pravo na naziv teran-Hrvatska Istra - rekao je.
Uvjet je,nastavio je, da na prednjoj etiketi gdje piše ime sorte teran, da se u još većem fontu od sorte naznači Hrvatska Istra, kako bi se mogao razlikovati od slovenskog terana.
- Kada su oni nama to dozvolili, Slovenija je odlučila tužiti Europsku komisiju. Međutim, spor su izgubili početkom rujna ove godine. Oni su imali pravo žalbe na tu odluku ali je prije nekoliko dana objavljeno da se neće žaliti na odluku. I da se jesu žalili, ispali bi još smješniji nego što su ispali već od samih početaka jer je i tužba protiv Europske komisije bila više populistička nego realna - objasnio je predsjednik Vinistre te dodao da se u Istri inače proizvodi teran na oko 300 hektara
- On ipak ima veliku važnost za Istrijane jer je to bilo vino naših djedova i pradjedova a spominjanja u pisanim tragovima počela su prije 700 godina. Zadnjih stotinjak godina ima puno materijala koji dokazuje da je teran bio i ostao najvažnija istarska crna sorta. Sada se naš istarski teran može prodavati i na slovenskim policama, zapravo može još od 2017.godine od kada je EU donijela akt koji nam to omogućava.
Teran se u Istri može naći u više varijanti kao vino.
- U posljednje vrijeme trend je i rosé od terana, svježa varijanta kao mlado crno vino tu je i odležani teran koji nekoliko godina leži u drvenim bačvama, a sorta je pokazala iznimni potencijal da se može dugo čuvati. Kada napravite teran koji dolazi sa odličnih položaja, ima regulirane prinose te odleži neko vrijeme u drvenim bačvama, imate vino koje možete u boci kod kuće čuvati 10, 20 i više godina. To je pokazatelj izvrsnosti nekog vina ili potencijala neke sorte - objasnio je na kraju vinar koji iza sebe ima veliki broj domaćih i inozemnih nagrada za svoja vina.