Domovinski pokret upriličio je u utorak okrugli stol o prijedlogu novog zakona o strancima na kojem je istaknuto kako će taj zakon imati snažan utjecaj na tržište rada i pitanje je treba li ga liberalizirati u jeku gospodarske i zdravstvene krize.

Vesna Vučemilović (DP) rekla je kako u ovom trenutku liberalizacija tržišta rada i ukidanje kvota "definitivno nije ono što nam treba".

Podsjetila je da u Hrvatskoj dosad vrijedio kvotni sustav što je Vlada dogovarala s partnerima, da je ovogodišnja bila oko 100.000 i da nije bila ni približno iskorištena. 

Demograf Stjepan Šterc upozorio je na problem supstitucije stanovništva doseljavanjem stranih radnika u Hrvatsku koji prenose svoj identitet na matičnu populaciju što bi, po njegovom mišljenju, trebalo zabrinuti svaku vlast.

Po njegovom sudu, prikovanost Hrvatske za dno EU je rezultat rada dosadašnjih vlada  i njihovim nastojanjem za održavanjem na vlasti, jer se problem rješava imigracijom umjesto donošenjem i provedbom sustavne populacijske politike, i donošenjem strategije razvoja.

Čekamo uređenu državu i nismo je dočekali, trebamo definirati kamo želimo ići i koje ciljeve postići, istaknuo je Šterc.

Upozorio je kako doznake iseljenika i iz inozemstva, u visini od 19 milijardi dolara godišnje, premašuju strana ulaganja u Hrvatsku te dodao kako iseljeništvu treba ponuditi poticajni model kroz oslobađanje od plaćanja dijela poreza, budući da je Hrvatska "jedna od rijetkih zemalja koja ima više stanovnika izvan matične države nego u njoj".

Vezano uz donošenje novog zakona o strancima rekao je kako Ministarstvo unutarnjih poslova ne može voditi imigracijsku politiku, ustvrdivši kako slobodnih migracija ne može ni biti jer razaraju društvo.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je kako će liberalizacija tržišta rada potaknuti dodatno iseljavanje hrvatskih građana i pogoršanje demografske situacije. Podsjetio je kako je nakon ulaska Hrvatske u EU velik broj njezinih stanovnika iselio u potrazi za boljim životnim i radnim uvjetima.

Sever: Zakon o strancima zapravo je imigracijski zakon 

Prijedlog zakona o strancima je zapravo imigracijski zakon koji na mala vrata definira uvjete na tržištu rada, jer će poslodavcima omogućiti da brže dođu do radne snage. Govori se da je to dobro za gospodarstvo, ali nije za Hrvatsku, smatra Sever. 

Povjesničar i politolog Tado Jurić upozorio je kako Hrvatska postaje sve više useljeničko društvo, srazmjerno više nego Njemačka.

Dodao je kako sve više zapadnih zemalja odustaje od uvoza radnika iz dalekih zemalja, koji žele raditi za male plaće, jer su troškovi njihove integracije u društvo daleko veći.

Po njegovom sudu, Njemačkoj nije u interesu pomoći Hrvatskoj u suzbijanju korupcije, jer ovako i dalje ima mogućnost izvlačiti iz Hrvatske mladu i školovanu radnu snagu.

Hrvatska ne može sama riješiti problem iseljavanja, jer je to politika EU - otimanje tuđih resursa i na taj način "isušivanje" periferije EU, drži Jurić. No, po njegovom mišljenju, izlaza ipak ima, jer ako je Poljska uspjela preokrenuti trendove, trebala bi moći i Hrvatska. 

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić ocijenio je kako je uvoz radne snage neizbježan upozorivši kako je Hrvatskoj još od 60-ih godina prošlog stoljeća fali 200.000 radnih mjesta. Smatra kako nešto nije u redu s ekonomskim politikom, jer je posvuda potrebna radna snaga - samo u Hrvatskoj ne, iako ima nezaposlenih ljudi. U Hrvatskoj su investicije uglavnom u nekretnine, rekao je Jurčić napominjući kako je, primjerice, Pelješki most politička investicija koja ne otvara radna mjesta.

 Ulažemo u imovinu s malom dodanom vrijednošću, umjesto u industriju koja ima veću dodanu vrijednost, upozorio je Jurčić i dodao da tržište rada ne može funkcionirati ako nema usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.

Izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin rekao je kako je zdravo tržište rada i gospodarstvo ono koje treba više radnika napominjući kako se primjerice u Irskoj i Njemačkoj ne boje stranih radnika.

Upozorio je kako je Hrvatska po zapošljivosti najlošija u EU, jer prevladava rentijerski mentalitet. Također je dodao da poslodavci u Hrvatskoj imaju puno više problema s domaćim radnicima nego sa stranima koji su spremniji više i dulje raditi.