Samo trećinu hrvatskih učenika osmih razreda osnovne škole zanimaju pojedini školski predmeti.
Čak 72,1 ništa ne zanima, odnosno da nemaju poseban interes za strane jezike, prirodne i društvene predmete, likovnu i glazbenu kulturu, tehničku i tjelesnu kulturu, informatiku ili kombinaciju različitih predmeta. Drugim riječima, samo trećina ispitanih učenika trenutačno zna koje profesionalno usmjerenje žele odabrati u daljnjem nastavku školovanja i kojim se zanimanjem žele baviti.
Kako izabrati zanimanje
Porazni su to rezultati istraživanja koje je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od prosinca 2015. do svibnja 2016. godine, i to na uzorku od 3664 đaka osmih razreda osnovne, odnosno četvrtog razreda srednje škole. Rezultati se odnose na školsku godinu 2015./2016., a pokazali su i kako najveći broj učenika, njih čak 75 posto, ima izrazite probleme i poteškoće pri odabiru daljnjeg zanimanja.
- Evidentno je kako je potrebno uložiti znatno više resursa u razvoj cjelovitog sustava profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj, posebno tijekom obrazovanja. Naime, sustavno uvođenje tema profesionalnog usmjeravanja u sadržaje pojedinih predmeta u okviru obrazovanja omogućilo bi učenicima veću informiranost i uvid u mogućnosti na tržištu rada, kao i adekvatnije odabire obrazovanja i profesionalnih puteva - komentirali su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
S tim se slaže i dr. sc. Neven Hrvatić s Odsjeka za pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Smatra kako bi se proces profesionalnog savjetovanja trebao obogatiti i unaprijediti te da bi tako učenici dobili sve potrebne informacije. Dodao je i da bi se profesionalno informiranje trebalo realizirati kontinuirano kroz cijelo školovanje.
Međutim, učenici vrlo rijetko, kako su pokazali i rezultati ovog istraživanja, koriste profesionalno savjetovanje. Njih nešto više od pola, 64,9 posto, izrazili su interes za usluge profesionalnog savjetovanja i usmjeravanja, dok ostali nemaju potrebu za takvom vrstom savjetovanja.
65 posto đaka želi da im se pomogne pri odabiru zanimanja.
25,8 posto učenika ne može izabrati što želi biti.
39 posto đaka samo je donekle zadovoljno srednjom školom koju su odabrali.
Učenicima treba pomoć
- Jedan dio učenika u svakom slučaju traži pomoć. Prepoznali su to kao nešto što će im pomoći u njihovu profesionalnom obrazovanju. S druge strane, ostatak učenika nema jasnu viziju o daljnjem obrazovanju i ne pokazuju interes. Međutim, i njima bi se trebali ponuditi programi i radionice koje bi ih informirale te osvijestile ovo aktualno pitanje - rekao je Hrvatić o ovoj temi.
U odnosu na prošlogodišnje rezultate, ova anketa pokazala je i značajno opadanje broja učenika koji nakon završene srednje škole namjeravaju nastaviti obrazovanje na fakultetima i sveučilištima. Čak 20 posto učenika izjavilo je da ih studiranje na zanima.
- Osim konstatacije da postoji tendencija davanja prednosti zapošljavanju u odnosu na studiranje, moguće je navoditi različite pretpostavke o socioekonomskim i drugim razlozima - rekli su nam iz Zavoda za zapošljavanje i dodali kako je za točno utvrđivanje razloga tog trenda potrebno provesti detaljniju analizu na skupini učenika koji su se negativno očitovali o korištenju usluga profesionalnog savjetovanja.
Gimnazija nije popularna
Rezultati su također pokazali da najveći broj učenika nakon završetka osnovne škole namjerava upisati strukovnu četverogodišnju ili petogodišnju školu (36,2 posto), zatim gimnaziju (31,5 posto), 17,9 posto želi upisati strukovnu dvogodišnju ili trogodišnju školu, umjetničku školu namjerava upisati 5 posto, 0,1 posto ne namjerava nastaviti školovanje, a 4,7 posto učenika odabralo je opciju “ostalo“.
Hrvatski zavod za zapošljavanje anketu provodi svake godine od 2011. godine.
"Učenike treba od početka profesionalno usmjeravati", Zavod za zapošljavanje.
"Čak 25 posto učenika koji će ići u trogodišnju školu žele biti kuhari", popularno zanimanje.
"Učenicima treba pomoć, dodatne informacije i radionice", pedagog Neven Hrvatić.
"Gotovo 14 posto đaka želi steći kvalifikaciju ekonomista", otkrili su istraživači HZZ-a.