Viceguverner HNB-a Slavko Tešija svakog mjeseca dobiva plaću od 49.010,34 kune, ali ima i osam kredita te desetak dugovanja u trgovinama u vrijednosti od gotovo pola milijuna kuna, točnije 440.074,57 kuna, vidljivo je iz njegove imovinske kartice.
Iako guverner HNB-a Boris Vujčić ima plaću veću od predsjedničke i premijerske zajedno, i nekretnine u vrijednosti 3,4 milijuna kuna, Tešija mjesečno zaradi više. Tešija je zadužen za koordinaciju poslova sukcesije i reguliranje deviznog poslovanja.
Njegova je neto plaća, prema podacima iz imovinske kartice, 49.010,34 kune. Na njegove zdravstvene i mirovinske doprinose te druga davanja odlazi još 24.996,55 kuna.
Ima osam kredita s vrlo visokim kamatama
Rođen je 23. veljače 1954. u Ludbregu. Diplomirao je 1981. na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, a magistrirao 2006. na smjeru Organizacije i menadžmenta na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Prvo je bio zaposlen u Privrednoj banci Zagreb, dok u HNB dolazi 1983. kao viši devizno-monetarni inspektor.
1994. postaje direktor Direkcije za deviznu i kreditno-monetarnu inspekciju banaka, i na toj poziciji ostaje godinu dana jer nakon toga postaje direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Na toj poziciji bio je godinu dana, a onda se 1996. vratio u HNB. Od 1998. do 2014. je bio direktor Direkcije za platni promet s inozemstvom i međunarodne odnose s bankama.
U međuvremenu, 1999. je postao predstavnik Republike Hrvatske u Komisiji za bankarsku tehniku i praksu pri Međunarodnoj trgovačkoj komori, a na toj se poziciji zadržao čak 12 godina.
Peugeot i Ford
Od 2014. je glavni savjetnik u Sektoru podrške poslovanja HNB-a, a 2017. je postao ovlašteni predstavnik Republike Hrvatske za sukcesiju financijske imovine i obveze bivše SFRJ.
Iste je godine postao predsjednikom Nadzornog odbora humanitarne organizacije Dora, što je volonterski obavljao do rujna prošle godine. Sredinom srpnja 2018. Sabor ga je imenovao viceguvernerom HNB-a.
U biografiji piše da je koautor većeg broja zakona iz područja gospodarstva te da je državnim institucijama, kao ovlašteni stalni sudski vještak za financije, bankarstvo te devizno i vanjskotrgovinsko poslovanje davao stručna mišljenja u sudskim i arbitražnim sporovima. Bio je i u jednoj od dvije komisije koja je odlučivala o dizajnu kovanica eura.
U imovinskoj kartici ima kuću s okućnicom površine 270 kvadrata na zagrebačkoj Granešini koju je stekao nasljedstvom, ali i kreditom. Prema njegovoj procjeni, vrijednost kuće je 1,6 milijuna kuna. Uz to ima i vikendicu od 65 kvadrata u Kaštel Starom, vrijednu 600.000 kuna, koju je stekao na isti način kao i kuću. Na obje je nekretnine izvanknjižno upisan kao vlasnik.
Posudio iz blagajne uzajamne pomoći
Posjeduje i kombi Peugeot Partner iz 2003, vrijedan 25.000 kuna kojeg je stekao kreditom.
U kartici je naveo i Ford Focus iz 2004. vrijedan 22.000 kuna, u vlasništvu svog djeteta, a kupljen također na kredit.
Potpuno je neočekivano da je od 2016. do danas uzeo osam kredita u vrijednosti od 364.986,57 kuna, uz nepovoljne kamate od osam i 11 posto. Ove godine uzeo je i pozajmicu od 50 tisuća kuna iz blagajne uzajamne pomoći.