Iako je nedavno snijeg zabijelio padine u Gorskom kotaru, skijališta poput mrkopaljskog Čelimbaše, delničkog Petehovca i tršćanskog Rudnika, koja su nekad okupljala mnoštvo skijaša, sad zjape prazna.

- Kao ni za ljetni goranski turizam, ni za zimski ne postoji nikakva strategija razvoja. Sve se radi stihijski, a trenutačni problem je i atest, tj. dozvola o sigurnosti, koju izdaje jedino ovlašteno poduzeće u Hrvatskoj, a košta 30.000 kuna. Nadalje, tu su djelatnici, koji će sve to pokriti i nadzirati sigurnost skijaša. Održavanje skijališta je jako skupo i, čim pokrenete žičare, u gubitku ste 40.000 kuna. Da ne govorim o održavanju. Također, oprema je vrlo stara i nju bi trebalo mijenjati. Kad sve zbrojite, ispada kako je skijaška sezona gubitak budući da se zaradom ne mogu pokriti troškovi - kaže načelnik općine Mrkopalj Josip Brozović.

Atest u Hrvatskoj pet puta je skuplji nego onaj istovrsnih poduzeća u Sloveniji. Vlasnici goranskih skijališta zato su nastojali angažirati Slovence ne bi li za 6000-7000 kn od njih pokušali dobiti atest, no iz Zagreba je stigla zabrana koja specificira kako to može raditi samo hrvatsko poduzeće.

U istoj situaciji je i skijalište na Petehovcu, o kojem se brine Srećko Orešković, zakupac Planinskog centra Petehovac, koji je kvalitetnom ugostiteljskom ponudom učinio odličan posao.

– Najuspješniji vikendi u proteklih nekoliko zima donosili su po 100 prodanih karata vrijednosti od 50 do 60 kuna, a takvih je vikenda po sezoni bilo malo. Dakle, ja kao privatni poduzetnik kroz naplatu karata ne mogu dosegnuti vrijednost atesta, pa je onda logično da i ove godine, kao i prošle, planiramo odustati od rada skijališta jer nam ono donosi gubitke.

Tu su potom i redoviti remonti, radnici, struja, tako da ste već na startu u gubitku od oko 100.000 kuna, a pitanje je koliko ćete zimskih dana uopće raditi. Svake godine je sve teže, uvjeti sve lošiji, a da ne spominjem nedostatak brige države, koja se ne zanima previše za ovaj kraj. Jedino tko ulaže u ova skijališta je Primorsko-goranska županija – kaže Orešković.

Još jedino radi tzv. mala staza na skijalištu Rudnik kraj Tršća. Ono je gradsko i uređuje ga lokalni skijaški klub, a glavna staza ostat će zatvorena.

- Veliko skijalište uzeli smo u zakup lani, ali ono nije imalo nikakve projektne dokumentacije. Do sada je napravljen projekt trenutačnog stanja, a slijedi izrada glavnog projekta, koji bi trebao biti gotov do ljeta 2018., nakon čega će se krenuti u uređenje skijališta. U najoptimističnijoj verziji možda bi skijalište bilo otvoreno za zimu iduće godine, ali realnije je da će to biti godinu kasnije – kaže gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel. O problemu skijališta očitovala se i Primorsko-goranska županija, koja smatra kako, zahvaljujući njenim ulaganjima u sustav skijališta te kontinuiranoj pomoći županije, spomenuta skijališta nisu ugašena.