Vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak od Zavoda za zapošljavanje zatražio je 4500 dozvola za strane radnike. U škveru trenutačno radi 2000 radnika, a ta brojka za sada odgovara potrebama u proizvodnji.
No, iduće godine očekuje se porast proizvodnje jer su ugovorene gradnje riječnog kruzera od 106 metara za ruskog naručitelja te osam plovila za vlastitu flotu - dva kontejnerska broda, pet jedrenjaka i jedna jahta.
Planiraju ući na tržište Južne Amerike gdje se ugovara gradnja barži, a tu su i razne konstrukcije u energetici i na platformama.
- Naravno da ćemo prvo tražiti radnike na domaćem tržištu, ali u slučaju da ih ne pronađemo, uzimat ćemo strance jer si ne možemo dozvoliti da posla imamo, a da ih ne možemo realizirati - kazao nam je glasnogovornik Brodosplita, Frenki Laušić.
Kako sada stvari stoje, osim ovih 2000 radnika koji trenutačno rade, trebat će nam barem još toliko, kaže glasnogovornik Brodosplita, Frenki Laušić
Od 4500 traženih radnika najviše je zavarivača, čak 1500, dok je brodomontera, brodocjevara te brusača po 500 za svako zanimanje. Traže se i antikorozivci, električari, bravari, stolari, pjeskari, limari, skelari te izolateri.
- Kako sada stvari stoje, osim ovih 2000 radnika koji trenutačno rade, trebat će nam barem još toliko - kazao nam je Laušić.
Na Zavodu za zapošljavanje trenutačno najviše nedostaje zavarivača te brusača pa je najizglednije da će se upravo ti radnici morati uvoziti.
Inače, prije restrukturiranja Brodosplita u toj je tvrtki radilo više od 3000 ljudi. Svi su dobili otkaz i otpremninu, a potom je na posao primljeno 2000 radnika, od čega će do kraja godine 1500 biti primljeno na neodređeno, a njih 500 ostat će angažirano na određeno vrijeme.
Šegvić: Tu nema pameti. Ja odlazim iz ove države!
- Tu nema pameti. Zar o ovom potezu uopće treba što misliti?! Koliko samo ljudi nema posao, previše je gladnih i nezaposlenih u ovoj državi da bismo sad uvozili radnike. Ja odlazim iz ove države - kazao nam je Zvonko Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita, koji se svojim potezima i upozoravanjem na, prema njegovu mišljenju, nepravilnosti tijekom restrukturiranja, najviše zamjerio Debeljaku.