Samo sam radio svoj posao, tako ću i ubuduće, rekao Stipislav Jadrijević, transplantacijski kirurg zagrebačke KB Merkur. On je prvi od desetorice liječnika koji su primili priznanje ministra za izvanredan doprinos zdravstvenom sustavu.

On kao i ostali njegovi kolege kažu da nisu znali da se prati rad liječnika niti prema kojim kriterijima, pa ih je cijela ova priča ugodno iznenadila. Praćenje učinka liječnika počelo je trenutkom izlaska HZZO-a iz riznice i drukčijeg načina plaćanja bolničkog posla. Kirurg Jadrijević za prošlu je godinu dobio nagradu Ponos Hrvatske. Zaslužio ju je nakon što je sa svojim timom revolucionarnom operacijom spasio život ženi na samrti. Izvadili su joj jetru, iz nje odstranili tumor i vratili organ u tijelo. Zahvat je prije njega izvelo 15 kirurga u svijetu.

Bolnicama su zaradili milijune kuna

Nagrađeni liječnici osim što spašavaju živote, svojim su bolnicama zaradili milijune kuna. Riječ je o najučinkovitijim liječnicima u Hrvatskoj, a neki od njih premašili su normu za tisuću posto. Najviše je kardiologa, njih pet, dva su kirurga, dva internista i onkologinja. Skromni liječnici zasluge ne pripisuju samo sebi nego redom ističu da iza svakog uspješnog liječnika stoji isto toliko vrijedan tim. Iako se Hrvatska u posljednje vrijeme suočava s time da sve više mladih liječnika odlazi iz zemlje, Igor Žabić iz koprivničke Opće bolnice, koji je po prebačaju „norme“ sedmi u zemlji, iako ima ponuda, o preseljenju izvan granica Hrvatske za sada ne razmišlja.

Na posao dolazi 40-tak minuta prije početka radnog vremena kako bi do sedam sati, kada počinje radno vrijeme, obišao sve pacijente i imao sliku o svemu što se događalo dok ga nije bilo u bolnici. Ovaj specijalist interne medicine, zbog manjka liječnika, gotovo svaki treći dan je na dežurstvu, a kada nije onda je u pripravnosti.

Takav tempo, navodi, zahtijeva gotovo 24-satno radno vrijeme cijelog tima na odjelu.

- Riječ je o pacijentima koji ne mogu čekati sutra. Odnosno transplantaciju bubrega, odnosno daljnje liječenje. Zbog čega moraju biti dostupni jer je kod takvih bolesti faktor rizika visok. Zadnje čime se bavimo je statistika, kamoli usporedba koliko radim ja, a koliko kolega. Imam sreću što cijeli tim od sestara do kolega ima isti cilj. To je tajna našeg uspjeha - rekao je Žabić koji je voditelj Odjela za nefrologiju, dijalizu, endokrinologiju i dijabetes.

Drago mu je što su ovi podaci izašli u javnost jer oni dokazuju da županijske bolnice u nekim segmentima liječenja mogu premašiti i neke klinike te da se u sustavu zdravstva jedna mala bolnica može pozicionirati u sam vrh po kvaliteti. 

Dobili i stručno usavršavanje 

Ministar Varga zahvalio je liječnicima na iznimnom trudu. Poručio je da je vrednovanje rada jedna u nizu mjera koje se poduzimaju da bi se životni vijek građana kroz pet godina produžio za dvije godine, koliko kraće živimo od prosječnog Europljanina. Najavio je uredbu kojom će se omogućiti nagrađivanje prema učinku. 

Deset najuspješnijih liječnika osim priznanja, od svojih ustanova dobit će stručno usavršavanje od 10.000 kuna. Ova nagrada dobitnicima je draža od bilo kakve druge nagrade. Uvjereni su da bi ova praksa omogućila da mnogi liječnici ostanu u Hrvatskoj.

Ministar zdravlja Siniša Varga udijelio je simbolično priznanje doktorima Stipislavu Jadrijeviću, dr. Branislavu Kocmanu, dr. Darku Vujaniću iz KB-a Merkur, dr. Ivani Smoljan, dr. Vjekoslavu Tomuliću i dr. Sandru Brusichu iz KBC-a Rijeka i dr. Marini Vidović iz KBC-a Zagreb, dr. Igoru Žabiću iz Opće bolnice Koprivnica, dr. Vlasti Kupres iz OB-a Karlovac te dr. Šimi Manoli iz KBC-a Sestre milosrdnice. Ministar se pohvalio da su kroz dodatne termine pretraga u bolnicama posljednjih mjeseci bitno smanjene liste čekanja, a negdje ih gotovo ni nema.