Republika Hrvatska prognala je ruskog diplomata zbog špijunaže, potvrđeno je redakciji 24sata. Ovaj političko-špijunski skandal dugo je skrivan od javnosti, a prije nekoliko dana šture informacije o ovom događaju pojavile su se na nekim hrvatskim portalima.
Kako doznaju 24sata iz neslužbenih ali dobro upućenih izvora, zasad neimenovani Rus, stacioniran u Zagrebu, razotkriven je u aktivnostima koje nisu spojive s njegovim deklariranim diplomatskim statusom. To je rašireni eufemizam koji se koristi kad se stranog državljanina zatekne u aktu špijunaže u korist njegove matične države ili treće strane. Pa su ga putem službenih kanala Ministarstva vanjskih i europskih poslova, rekli bismo, lijepo i vrlo diskretno zamolili da napusti teritorij RH. O svemu je, naravno, obaviještena i vlada te Ured predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović. U Moskvi, nakon izbacivanja njihova diplomata iz Hrvatske, odmah su odgovorili istom mjerom. Prognali su zaposlenika MVEP-a iz ambasade RH u glavnom gradu Rusije. Njegov identitet nije objavljen.
Ovi događaji, s druge strane, vrlo su indikativni za dublje promatranje recentnih odnosa Zagreba i Moskve. A pogotovo nakon što je Republika Hrvatska postala punopravna članica EU i još ranije Sjevernoatlanskog saveza. Ruskim obavještajnim službama Hrvatska je postala jako zanimljiv cilj. Ne toliko zbog nas samih nego zbog činjenice da smo postali korisnici najvažnijih i najtajnijih podatka Europske unije i NATO saveza.
Potom je došlo do značajnog pogoršanja odnosa Zapada i Rusije zbog Putinove aneksije Krima i agresije na istočnu Ukrajinu. Podsjetimo da je u svim ruskim strateškim dokumentima obrane, prvi put od kraja Hladnog rata, NATO savez definiran kao izravna i jasna prijetnja za nacionalnu sigurnost.
Što znači da sve članice NATO-a, uključujući Republiku Hrvatsku, postaju legitimni ciljevi sigurnosnih službi Ruske Federacije.
Prema podacima izvora bliskih NATO savezu, u Hrvatskoj povremeno ili stalno djeluju agenti dviju sigurnosnih službi: SVR-a i GRU.
Prva (SVR) je nasljednik zloglasnog i jako efikasnoga KGB-ova Odjela za operacije u inozemstvu, a druga (GRU) je vanjska obavještajna služba Glavnog stožera vojske Rusije. Naravno, obje službe, kao i sve druge u svijetu, legalno šalju svoje pripadnike u ruske diplomatske misije. Problem nastaje kad se takve osobe zateknu u aktivnostima koje su izravna zlouporaba njihova diplomatskog statusa.
- Ruski obavještajci su jako agresivni - tvrdi jedan od boljih poznavatelja operativnih metoda stranih sigurnosnih službi u Hrvatskoj i dodaje:
- I prije smo imali različitih problema sa stranim obavještajcima, uključujući one iz CIA-e, ali su se stvari rješavale vrlo tiho, bez javnih manifestacija obavještajnog rata, koji je po svojoj prirodi tajan, diskretan i uvijek se drži podalje od javnosti. Očito da je ruski agent u Zagrebu, pretpostavljam, jako prekoračio crtu tolerancije i nije bilo drugog nego da mu se otkaže boravak u Hrvatskoj.
U prilog tezi o agresivnom pristupu ruskih obavještajaca u Hrvatskoj govori i dio javnog izvješća o radu Sigurnosno-obavještajne službe (SOA) iz 2014. i 2015. Tamo se, naravno, izravno ne spominju Rusi, ali je iz konteksta to sasvim jasno. Citiramo: “Posljednjih godina Republika Hrvatska je, kao članica NATO-a i EU te radi svog geopolitičkog položaja izložena obavještajnom djelovanju država koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov. Obavještajni djelatnici ovih država pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, ali koriste i druge načine prikrivanja svog stvarnog identiteta i namjera.Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU u aktualnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.