Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je u utorak počela radni posjet Makedoniji izjavila je da je prema informacijama kojima raspolaže stanje na makedonsko-grčkoj granici zabrinjavajuće i poručila da Skoplje zaslužuje "puno snažniju potporu" Europske unije.

Hrvatska predsjednica stigla je u Skoplje na trilateralni sastanak sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom i domaćinom Gjeorgom Ivanovim.

"Razgovarali smo vrlo podrobno i o migrantskoj krizi (...) moram reći da stanje jest prilično zabrinjavajuće od onoga što čujemo kako je na terenu. Mislim da Makedonija zaslužuje puno snažniju potporu i pomoć od strane nas članica Europske unije, posebno u onom segmentu razgovora s Grčkom", izjavila je predsjednica novinarima.

Smatra da s Atenom treba razgovarati o tome što učiniti da dolasci na makedonsku granicu i pritisak na granicu ne budu stihijski kako je to sada vidimo.

Istaknula je da su uvjeti u grčkim kampovima, poput onoga u Idomeniju, katastrofalni za migrante, ali su "vrlo loši i sigurnosni uvjeti" i u kapovima uz makedonsku granicu.

"Tamo postoji snažan pritisak za probijanje i granice ponovno oživljavanje tzv. zapadnobalkanske rute", upozorila je hrvatska predsjednica.

"Svakako treba uvesti red kako zbog samih migranata tako i zbog snaga sigurnosti koje čuvaju granicu", rekla je i opet istaknula važnost uloge Bruxellesa.

"Naravno, u svemu tome je ključno kako će se ponašati Europska unija, koja će biti politika, jer je za gotovo sve migrante destinacija Njemačka, schengenski prostor, a potom skandinavske zemlje i Nizozemska", kazala je šefica hrvatske države i podsjetila da niti Hrvatska niti Makedonija nisu države destinacije.

"Mi smo potencijalno tranzitne države i zato je odgovornost na Europskoj uniji da pošalje vrlo jasne poruke samim migrantima što mogu očekivati", istaknula je Grabar Kitarović.

Dodala je da stanje na terenu govori da su većina migranata, njih oko 85-90 posto muškarci, prosječne dobi od 27 godina, tj. dobi koja potencijalno predstavlja opasnost i kada je riječ o neredima.

"Ali u svemu tome je bitno ne gledati na migrante kao teroriste. Oni to nisu, ali treba jako voditi računa da se s migrantskim valovima ne bi infiltrirali i potencijalni teroristi i da zapravo ne radimo ovo što smo radili do sada. Mi zapravo podržavamo trgovinu ljudima", ocijenila je predsjednica.

Na kritike Atene da je makedonska strana pregrubo reagirala na incidente s migrantima, Grabar-Kitarović je kazala da se prema onome što ona vidi, "ponašaju doista odgovorno".

"Ne koriste se gumeni meci, korišten jest suzavac i vodeni topovi, ali svakako se vodi računa da nitko ne bude povrijeđen", dodala je.

Kazala je da makedonska strana tvrdi da ima snimke iz bespilotnih letjelica i sigurnosnih kamera o tome kako su se ponašali oni, migranti, grčki policajci te da istina može doći na vidjelo vrlo brzo.

U više navrata je istaknula da Grčka mora preuzeti svoj dio odgovornosti i jednostavno uvesti reda u kampovima sa svoje strane granice.

"Nije to samo u interesu grčkog turizma već općenito sigurnosti i stabilnosti u Europi, a u konačnici i samih migranata koji zaslužuju da ih se tretira s dignitetom i koji zaslužuju znati što mogu očekivati", zaključila je predsjednica.

Novinarima je potvrdila da se na trilateralnom sastanku razgovaralo i o stanju u Makedoniji i predstojećim izborima te kazala da ona i predsjednik Pahor žele "potaknuti taj integracijski proces Makedonije u euroatlanstke integracije".

Makednija treba 5. lipnja održati prijevremene parlamentarne izbore raspisane kako bi se razriješila duga politička blokada. 

"Naravno uz ispunjavanje kriterija, političku stabilnost države i sve ono što treba učiniti kako bi se država stabilizirala i kao bi napredovala na putu u članstvo Europske unije i NATO-a", zaključila je Grabar Kitarović.

U srijedu, drugog dana radnog posjeta, predsjednica Grabar-Kitarović, predsjednik Pahor i predsjednik Gjeorge Ivanov obići će privremeni tranzitni centar za migrante "Vinojug" u Gevgeliji gdje će se susresti s policijskim službenicima Hrvatske i Slovenije koji makedonskim snagama sigurnosti pomažu u kontroli granice.

Na makedonsko-grčkoj granici zaredale su napetosti. Više od 11.000 migranata i izbjeglica već mjesec i pol dana boravi u grčkom kampu u Idomeniju u bijednim uvjetima i gotovo svakodnevno prosvjeduju tražeći otvaranje granice, blokirane od početka ožujka nakon zatvaranja takozvane balkanske rute. U Grčkoj trenutno sveukupno boravi oko 53.000 migranata.

Ostaje za vidjeti kako će se Makedonija, zemlja u kojoj "vječno sunce sja", ali koja je u ozbiljnoj političkoj krizi već dulje vrijeme, dalje snalaziti kao zadnja linija obrane za Europsku uniju od migranata koji ne posustaju u svojim naporima da se dokopaju bogate zapadne Europe.