Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Trenutačnu u Hrvatskoj školske uniforme ima Osnovna škola Antuna Mihanovića u Osijeku, ali samo za prvašiće. Uskoro će uniformirano biti i 550 učenika od prvog do osmog razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Šibeniku. Ideja je to ravnatelja Natka Duvnjaka, koju je jednoglasno prihvatilo vijeće roditelja, prošla je školski odbor, te se razrađuje na roditeljskim sastancima. Među djecom je napravljen natječaj za idejno rješenje izgleda unifome, čiji će najuspješniji radovi biti nagrađeni i korišteni pri utvrđivanju konačnog izgleda odora, te će čim prije biti prikupljene ponude i krenut će se u njihovu izradu.

- Ideja uvođenja uniformi postoji već godinama u našoj školi, ali da bi se odradilo nešto takvo, treba i vremena. Sada idemo s pilot-fazom koja bi se sastojala od uvođenja polo majica iste boje s grbom škole, koje bi bile jeftine za nabavu. Ujedno bismo dobili povratnu informaciju od učenika, roditelja i javnosti da znamo kamo dalje krenuti. Naime, voljeli bismo da se te uniforme realiziraju u nešto širem opsegu, ali to onda zahtijeva širu akciju i veća financijska sredstva. Mislim na kompletne uniforme kakve smo navikli viđati u zapadnim zemljama. Međutim, to je priča koja iziskuje mnogo veći rad na razini države. Među ostalim, posrnula tekstilna industrija tu bi našla šansu za polet. Kad zamislite koliko bi tu bilo škola, učenika i uniformi u cijeloj, mislim da bi se tu moglo stvarno napraviti mnogo u oporavku tekstilne industrije - kaže ravnatelj Duvnjak.

Među razlozima koji se navode u prilog uniformama, svakako je i taj da se njima pokušavaju smanjiti socijalne razlike među djecom u razredu, ili barem učiniti da one ne budu toliko očigledne.

- Što idete prema višim razredima te razlike u onome što netko ima ili nema postaju sve veće. U nižim razredima djeca nisu toliko ni svjesna tih razlika. Od petog razreda kad uđu u pubertet, kad se natječu tko će imati nešto skuplje i bolje, te razlike su očite. Znamo da jedna polo majica ne može izbrisati razlike, ali neka bude prvi korak. Kad sjede u razredu, bar da su naočigled svi isti, da se osjećaju dijelom jedne škole, da osjećaju zajedništvo, pripadnost grupi, jednakost, to je onaj naš cilj koji stoji iza svega ovog - kaže Duvnjak. Djelomično se slažu i drugi stručnjaci koji svakodnevno rade s djecom.

- To je pokušaj da se riješi problem raslojavanja društva. Sve su veće materijalne razlike među roditeljima, a samim time i djece. Radi se o usađivanju pravih vrijednosti, želi se pokazati da ne smije biti važno tko što nosi. Smatram da je to dobra namjera, ali da s pogrešne strane dolazi intervencija. Vrijednosti u društvu globalno su poremećene i potrebno je mnogo više raditi na tom problemu osim s uvođenjem kuta. Moguće je čak, da će nošenje uniforma u školama pojačati želju za isticanjem. Budući da djeca to više neće moći raditi preko odjeće, tražit će nove načine, primjerice preko boljih mobitela i slično. U svakom slučaju vrijedi probati - rekla je dječja psihologinja Radojka Sućeska Ligutić. Pedagoginja Ivanka Tišljar iz OŠ Ivana Cankara u Zagrebu podržava odluku o uniformama.

- U školama postoje ‘elite’ - grupe djece koje se druže jer ih povezuje to što nose slične marke odjeće. Zbog uvođenja uniformi možda bi se pobunili, ali važno je kako im prezentiramo taj projekt. Važno je i što im o tome kažu roditelji. Na uniforme se uvijek može našiti neki detalj po kojem bi do izražaja došla njihova kreativnost i različitost - smatra pedagoginja Ivanka Tišljar.

Prigovore da uniforme nasilno lišavaju učenike mogućnosti razvoja i izražavanja osobnosti Natko Duvnjak odbacuje kao neutemeljene.

- U odijevanju se učenici eventualno mogu natjecati tko je brži i uspješniji u praćenju trendova, čiji roditelj može više potrošiti. S druge strane, uniforme bi đake dovele to toga da su vizualno isti ili jednaki, čime bi ih one poticale da razvijaju osobnost, natječu se i ističu u stvarima koje nisu zadane kao što je zadan materijalni status njihove obitelji, da se ističu u nečem pozitivnom kao znanjem, interesima, radom - zaključuje ravnatelj šibenske škole.

Cijenu majica većina bi mogla pokriti, a pomoći će i škola

Iz nekih preliminarnih razgovora smo mogli doznati da bi cijena dvaju kvalitetnih polo majica dugih rukava s amblemom škole bila niža od 90 kuna. Ako uspijemo dobiti tu cijenu, a mislim da hoćemo, ona je svim roditeljima više-manje dostupna. Znam da je socijalna situacija teška, da ljudi jedva spajaju kraj s krajem, ali toliki iznos mislim da će velika većina moći izdržati - kaže ravnatelj Duvnjak. Ako bude djece iz nekakvih ugroženih socijalnih kategorija koji si ne budu mogli priuštiti majicu, škola će pokriti trošak.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.