Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zabranila je na godinu dana rad Quaestus Investu Borislava Škegre. Hanfa je društvu za upravljanje investicijskim fondovima pod čijim su upravljanjem Quaestus nekretnine privremeno oduzela odobrenje za rad te naložila fondu Quaestus nekretnine da potraži novo društvo za upravljanje, piše Poslovni dnevnik.

Nije bilo nehotično

U opširnom rješenju na dvadesetak stranica Hanfa je detaljno obrazložila razloge za oduzimanje dozvole, no oni se svode na ulaganje u povezane osobe, ignoriranje sukoba interesa, ulaganje suprotno pravilima prospekta i dobrih poslovnih običaja.

Agencija je u postupku izvanrednog nadzora od svibnja utvrdila da je Quaestus "tijekom 2009. ulagao u financijske instrumente povezanih osoba, vodeći pri tom više računa o interesima Quaestus grupacije nego o interesima fonda i njegovih dioničara i zanemarujući pri tom prisutan sukob interesa".

Ta se primjedba Hanfe ponajprije odnosi na ulaganja u Metronet telekomunikacije te je u svibnju 2009. naložila da se Quaestus riješi oko 10,5 milijuna kuna obveznica (3,92 posto imovine fonda) te 15,6 milijuna kuna komercijalnih zapisa.

Nakon toga kreće opširna prepiska na relaciji Quaestus - Hanfa; Quaestus, između ostalog, argumentira nepostojanje sukoba interesa niti smatra da se ulaganja odnose na povezane tvrtke, zatim slijedi prodaja jedne tranše Metronetovih obveznica, potom ulaganje u drugu s objašnjenjem kvalitetnog ulaganja u koje ulažu i drugi investitori. Hanfa je zamjerila izlazak iz prospektom dozvoljenih ograničenja ulaganja čime su povrijeđeni statut i prospekt, evaluiranje imovine mimo međunarodnih financijskih standarda...

Prilično oštro rješenje se osvrće na Borislava Škegru i Tomislava Matića za koje Agencija ne sumnja da su obojica znala da svojim poslovnim odlukama krše odredbe ZIF-a.

"Da se radilo o dva ili tri propusta manjeg značaja i naravi, Agencija bi takvo što i mogla ocijeniti kao nehotično postupanje uprave, ali brojnost, dugotrajnost, učestalost, težinu i značaj, ne samo propusta, nego izravnih kršenja ZIF-a, kao i sustavnost takvoga postupanja nikako se ne mogu opravdati nehotičnim postupanjem", piše u rješenju.

Borislav Škegro u četvrtak nije želio komentirati rješenje Hanfe jer ga nije vidio, a iz Agencije su poručili da u rješenju sve jasno napisano.

Nema zastare

Hanfa je u probleme stavila i Dalekovod. Čelni ljudi Dalekovoda Luka Miličić, Tomislav Belamarić, Krešo Kraljević, Damir Skansi, Darko Tipurić kao i tvrtke BMK i partneri, KLT i partneri, CTG, Credos i Telegra, odnosno njihovi pravni sljednici, moraju po nalogu Hanfe objaviti ponudu za preuzimanje Dalekovoda. Iako se u jednom trenutku spekuliralo da su se spomenuti akteri "izvukli" jer je nastupila zastara, to na kraju nije ispalo tako jer u pravnoj regulativi objava ponude za preuzimanje ne zastarijeva.

Regulator je u četvrtak objavio kako je obveza ponude za preuzimanje nastala još 12. travnja 2005. godine i da akteri priče imaju 30 dana od primitka rješenja da u Hanfu dostave ponudu. Luka Miličić jučer nije htio komentirati Hanfino rješenje.

Priča oko Dalekovoda zapravo počinje još 2000. Hanfa je otkrila kako je Uprava Dalekovoda (Miličić, Belamarić, Kraljević) u travnju te godine usvojila ESOP program koji je izradila tvrtka Sinergija čiji direktor je bio Darko Tipurić, a voditelj programa bio je Credos.

Od tada, kroz razne konzultantske usluge, osnivanja novih tvrtki, dokapitalizacijama i prebacivanjima udjela, tri su tvrtke (KLT, BMK i CTG) u travnju 2005. kontrolirale 53 posto Dalekovoda. Vlasnici tih tvrtki bili su upravo članovi Uprave Dalekovoda, a cilj tih tvrtki bio je, tvrdili su, "očuvati radničko dioničarstvo".