Konačno i to imamo kad to nije ranije napravljeno, poručio je premijer Zoran Milanović nakon što je ministar uprave Arsen Bauk na sjednici Vlade predstavio prijedlog smjernica za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. 

Propisano je utvrditi kriterije za smanjenje broja agencija, racionalizirati i urediti način rada, osigurati da se na zaposlene primjenjuju propisi o plaćama u javnim službama te da se uklope u okvir propisa o državnoj službi, uključujući propise o plaćama. Smjernice predviđaju uspostavu službene evidenciju agencija posebno regulatornih agencija. 

Nacionalni program reformi

Vlada je usvojila Prijedlog nacionalnog programa reformi koji definira okvir za izvršenje strukturnih reformi, a u cilju ušteda koje je predložila Europska komisija.

- Cilj dokumenta je ponuditi reforme za kratkoročno razdoblje do kraja 2015. kako bismo nastavili dinamiku koja je počela prošle godine. Ovaj nacionalni program u velikoj mjeri se oslanja na preporuke EK iz lipnja 2014. Jedan dio mjera je uvažen i realiziran, a sada predstoji ostvarenje mjera u 10 ključnih reformskih područja - rekao je Grčić.

-Ovih dana treba očekivati reakciju EK na ovaj dokument. Uvjereni smo da smo se približili onom okviru koji omogućava da se izbjegnu nove mjere EK koje su spominjane ovih dana u javnosti - dodao je Grčić.

Ukida se devet agencija

Ministar financija Boris Lalovac rekao je da ukupne mjere iznose 842,3 milijuna kuna gdje se veći dio 435 milijuna kuna odnosi na proračunske korisnike.

U vezi s tim, Vlada je usvojila Odluku o smanjenju broja agencija, zavoda i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Broj agencija  smanjuje se s 57 na 48, a u cilju provedbe te odluke osnovat će se posebno Povjerenstvo. 

Konkretno,  do kraja ove godine Vlada planira ukinuti sljedeće agencije - Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski zavod za norme, Hrvatsku akreditacijsku agenciju, Hrvatski mjeriteljski institut, Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, Agenciju za regionalni razvoj, Agenciju za vodne putove te Hrvatsku agenciju za hranu. Te agencije bit će pripojene drugim institucijama, a na taj način Vlada planira uštedjeti 24,3 milijuna kuna. 

Druga mjera je smanjenje parafiskalnih nameta za 2015. te se osniva Povjerenstvo odgovorno za praćenje njene provedbe.

 - Ukupan plan smanjenja parafiskalnih nameta je oko 330 milijuna kuna - kazao je Grčić te dodao da imaju konkretnu listu parafiskalnih nameta koje će ukinuti, a iznose 270 milijuna kuna.

Također, Vlada nalaže HAC-u i HŽ Infrastrukturi smanjenje rashoda u iznosu od 250 milijuna kuna ( HAC u iznosu 50 milijuna kuna, a HŽ U iznosu od 200 milijuna kuna).

Izvanredna konferencija  Grčića i Lalovca

Iako je izborna godina mi nećemo gubiti vrijeme i mi nastavljamo provoditi reforme možda još intenzivnijim tempom, poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je pobrojao ključne reforme sadržane u Nacionalnom planu koje je  usvojila Vlada, a kojima je cilj zaustavljanje rasta javnog duga i smanjenje deficita. Riječ je o reformskim mjerama  koje su izvan već predstavljenih ušteda kojim će se deficit smanjiti za dodatnih dvije milijarde kuna. 

- To je nešto što je izvan ovih mjera, odnosno idu paralelno s njima. Sve što uspijemo kroz ove mjere uštedjeti bit  će dodatno smanjenje deficita. To je vrlo važno. S obzirom da za provedbu mjera treba vremena tu nismo htjeli biti preoptimistični pa reći da ćemo kroz ove mjere do kraja godine uštedjeti nekakav silni novac. Bili smo vrlo realni i rekli smo sve što napravimo do kraja godine i sve što uštedim je plus. To je poruka - poručio je Grčić.

Podsjetio je da se zemlja šest godina bori s krizom te poručio da svi u državi koji su dio javnog sektora moraju shvatiti da ne mogu ostati izvan procesa racionalizacije, optimiziranja i povećanja učinkovitosti. 

- Svi koji na bilo koji način mirišu na javni sektor moraju biti dio te priče. Do sada su neki stajali izvan toga, a sada je došlo vrijeme da se i taj dio riješi. Dosta smo posložili, a posložit ćemo i ovo što je ostalo - poručio je. 

'Svi se moraju nečega odreći'

Uz jačanje fiskalnog okvira i upravljanja javnim financijama, racionalizaciju i poboljšanje kontrole nad rashodima do kraja godine planirano je  smanjenje broja agencija za 15 posto, ali i područnih jedinica javne uprave za 20 posto. Plan je smanjiti i  parafiskalne namete do 0,1 posto BDP-a odnosno 330 milijuna kuna, administrativna opterećenja procedura za oko 20 posto. Tu je i uvođenje novog sustav plaća u javni sektor odnosno uvođenje platnih razreda i varijabilnog dijela kojim se želi nagraditi najbolje ljude u sustavu te na taj način povećati efikasnost. S obzirom da se o ovoj mjeri  priča još od 2008. godine, ali ona do danas nije zaživjela postavilo se i pitanje zašto se s tim zakonom nije išlo do  sada. 

- To je reforma koja se radi u dogovoru sa svim zainteresiranim stranama. Kad je riječ plaćama to je pitanje koje je  nezaobilazna tema razgovora sa sindikatima. Nije bilo volje sa svih strana da se u vremenu iza nas implementiraju  reforme. Mi ćemo je pripremiti i kad to bude usklađeno sa socijalnim partnerima bit će odluka Vlade. Svi moraju  shvatiti da je ovo reformsko vrijeme. Ne možete s jedne strane tražiti reforme, a kad one pokucaju na vaša vrata reći "opa sad više nisam za to". Ako se traže reforme svi se moraju odreći nečega - poručio je Grčić. 

Reformsko vrijeme

U Nacionalnom programu reformi su navodi Grčić neke reforme kojima se Vlada već bavila. U planu je sadržano poboljšavanje upravljanja javnim poduzećima koji predviđa da se u uprave zapošljavaju stručnjaci i to javnim natječajima ili headhunting agencija, uspostava kontrole na radom i zaduživanjem komunalnih poduzeća. Plan je i poboljšati mirovinski sustav, a u pripremi je smanjenje broja kategorija s beneficiranim radnim stažem. 

U zdravstvenom sustavu plan je uspostava novog modela ugovaranja i plaćanja kroz nastavak provedbe masterplana bolnica, kontrola  rashoda bolničkog sustava, ali i trogodišnji plan otplate neplaćenih dugovanja kojim se za svaku od iduće tri godine  jasno određuje plan rješavanja duga. Tu je i reforma socijalnih naknada koji predviđa njihovo daljnje okrupnjavanje,  stroža kontrola državnih jamstava posebno prema javnim poduzećima. Plan je i smanjenje broja zakona koji se donose po  hitnom postupku te osnažiti okvir za provedbu stečajnih postupaka. 

Osma zemlja u EU po provedbi reformi

Osvrnuo se i na prigovore o sporosti reformi te ustvrdio: 

- Unatoč mnogim skepsama kojom brzinom i u kojoj mjeri se provode reforme u Hrvatskoj, treba zabilježiti jedan  pozitivan element. Mi smo u toj provedbi koja jest usporena, iako je u neko segmentima jako dobra, kad gledate  globalno, po ocjenama Odbora za ekonomsku politiku Europske unije, mi smo osma zemlja u Uniji po provedbi tih reformi - rekao je. 

Smanjenje duga u javnim poduzećima

Ministar financija Boris Lalovac govorio je o smanjivanju proračunskih rashoda koji do kraja godine predviđa uštede iznad milijardu kuna. Planira je smanjenje deficita HAC-a za 50, a HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna te izvanproračunski korisnika u visini od 407 milijuna kuna. Riječ je o Hrvatskim vodama gdje je plan uštedjeti 102 milijuna kuna, Hrvatske ceste sa 105 milijuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i HZZO sa po 100 milijuna kuna. Ministarstva bi, kaže Lalovac, trebala uštedjeti 435 milijuna kuna.

- To je smanjivanje limita, a Vlada će još odlučiti kada će to i tehnički provesti kroz rebalans proračuna u Saboru.  Za sada je odluka, kao što smo radili i prošle godine, o zamrzavanju pozicija. U centralnom proračunu smo smanjili te limite i zaključali državnu riznici i ne može se fizički potrošiti više nego to je - rekao je Lalovac.

Cijena najma 11 eura po kvadratnom metru

Kada je riječ o agencijama ministar je naveo da će se prema odluci Vlade smanjiti njihov broj, a predstoji i smanjenje troškova među kojima je i prosječna cijena najma prostora od prosječno 11 eura po kvadratu uključujući PDV.

- Svako novo ugovaranje ne može biti preko toga. Kod postojećih ugovora mora se vrlo brzo krenuti u pregovore sa  najmoprimcima i pokušati maksimalno učiniti da se taj trošak smanji. Oni koji neće poštovati odluke Vlade morat će za to odgovarati - poručio je Lalovac.