Izmjene Zakona o kaznenom postupku našle su se na klupama saborskih zastupnika u prvom čitanju. Mijenja se ukupno 250 članaka odnosno gotovo polovina zakona koji sadrži 585 članaka. U izmjene se išlo jer je Ustavni sud u srpnju djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe zakona, a Vladi je dan rok da do sredine prosinca izmjeni zakon. Zašto se nije išlo na donošenje novog zakona, odgovorio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
- Nismo imali vremena - rekao je.
Zakon predviđa rokove u kojem Državno odvjetništvo mora podnijeti optužnicu ili odustati od kaznenog progona. Uvode se pravna sredstva protiv odugovlačenja postupka, za ispise poziva ubuduće će biti potreban sudski nalog. Za institut oprosnice popisan je katalog kaznenih dijela, a prema predloženom samo oprosnica ne može biti temelj za osuđujuću presudu. Kada je u pitanju oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima zakon propisuje da je obveza DORH-a da već kod izvida kaznenog djela počne pratiti imovinu, ne samo njezinu vrijednost nego i što se s njom događa, kako se više ne bi događalo da ona bude skrivena dok se pravosudna tijela s njom počnu baviti.
Ministar Miljenić kazao je kako nije ni blizu zadovoljan onime što se danas događa s oduzetom imovinom. Zakon propisuje i obvezu snimanja svih izjava okrivljenika i ona će biti dokaz na sudu. Kada je u pitanju obiteljsko nasilje i tu su uvedene novine, koje se odnose na pravo svjedoka da zbog rodbinske veze ne moraju svjedočiti na sudu.
- U praksi se događa da žena prijavi muža zbog obiteljskog nasilja, a kasnije na sudu odustane od toga. Kazneni postupak propada, a djelo ostaje nekažnjeno. I dalje će se moći koristiti pravo da zbog rodbinske povezanosti ne svjedoči na sudu, ali ako jednom dala iskaz on će se koristiti kao dokaz i ne može se više od njega odustati - rekao je Miljenić.
Oporba uvjerena da je bilo vremena: Bavili smo se bespotrebnim stvarima
Iako je ministar pravosuđa ustvrdio da nije bilo vremena da se donese novi Zakon o kaznenom postupku, oporba je uvjerena da je vremena bilo.
- Da se nismo bavili bespotrebnim stvarima poput Lex Perkovića novi zakon stigli bi napisati - rekao je Branko Vukšić. Upozoravaju da je prečesta i preselektivna promjena zakona, što je u Hrvatskoj praksa, najgora vrsta tiranije koja je gora od bezakonja. U raspravi je bilo riječi i o aferama u HAC-u i HGK, a dotaknulo se i slučaja bivšeg premijera. Laburist Branko Vukšić smatra da je država ustuknula pred kriminalcima.
'Kapituliramo i istrage provodimo pro forme'
- Zašto? Zato što se veliki dio kriminalaca nalazi u državnom sustavu, a to su pokazali sudski procesi koji traju. Godinama govorimo o kriminalu u Hrvatskim autocestama. Znate kad ćemo mi to procesuirati? Za 15 godina, kad će valjda jedna generacija pomrijeti onih koji su sudjelovali u kriminalu. Mi polako kapituliramo i pro forme provodimo neke istrage što sasvim sigurno nije samo kriva izvršna vlast nego je to na duši i sudske vlasti - kazao je.
'Godinama se pisalo o rastrošnosti u HGK'
Vukšić se osvrnuo i na aferu u Hrvatskoj gospodarskoj komori i podsjetio da se godinama pisalo o rastrošnosti u toj instituciji.
- Koliko puta se prstom upiralo da se tamo nezakonito troši novac. I sami poslodavci koji su sasvim sigurno najvažniji čimbenik u Hrvatskoj gospodarskoj komori su slijegali ramenima, a i državni organi nisu na vrijeme reagirali. I sada kad smo imali gotovo da su rekli gledajte kako mi krademo sad se svi iščuđavamo iznenadno. Javnost to nije iznenadilo - rekao je Vukšić.
Laburist je uvjeren da su unatoč izmjenama zlouporabe i dalje moguće u velikoj mjeri. Osvrnuo se na "rak ranu" postupaka, a to su tzv. oprosnice.
'Krivac će biti samo Sanader, ali ne i njegovi jataci'
- Oprosnicama se otvara prostor za veliku manipulaciju, pa tako možete zamračiti 30-tak milijuna kuna i završite s kaznom od stotinjak sati guljenja krumpira. Ili ostanete i dalje stup društva kao što mnogi, pa čak i moralizatori u Saboru. Po dosadašnjoj praksi jedini će krivac za zamračene milijarde biti izgleda samo Ivo Sanader, ali ne i njegovi jataci. Mnogi su već ishodili oprosnice - upozorio je Vukšić. Od Ministarstva pravosuđa očekuje da o njima kao hrabrim herojima svjedočenja počne izdavati stripove i dijeliti medalje.
- Zločin će se ponovno isplatiti pod uvjetom da pronađete od sebe većega zločinca i dobrog oprosničara - kazao je Vukšić.
HDZ-ovci najavili: Bit ćemo suzdržani
HDZ-ovci najavlju da će biti suzdržani oko izmjena Zakona o kaznenom postupku. Vladimir Šeks zamjerio je intervenciju u dio zakona koji se pokazao kao učinkovit alat u borbi protiv korupcije koja je povezana s politikom.
- Zlobnici bi rekli pa mijenja se nešto što je dalo dobre rezultate da bi se osujetili ti dobri rezultati - rekao je.
Grubišić: Gdje je milijarda dolara?
Boro Grubišić (HDSSB) najavio je da će biti suzdržan po pitanju ovog zakona i napomeno je da je 2011. godine napisano da je jedan bivši premijer pretvorio Hrvatsku u mafijašku državu.
- Dakle, sve je isprepleteno, hobotnica ima svoje krakove, krakovi imaju manje krakove itd. I to tako funkcionira. U Hrvatskoj je na vlasti, govorimo o ovih 20 godina samostalnosti, puzajuća autoritarna kleptokracija - ustvrdio je.
Ukazao je da građani u eri recesije, neimaštine, te prijetnji rezanja plaća i socijalnih davanja zbog proračunskog deficira, očekuju povratak otuđenog novca i imovinske koristi koja je nastala krađom, korupcijom, mitom. Strani mediji objavili da je u proteklih osam do devet godina opljačkano oko milijardu dolara, podsjetio je.
- Gdje je ta milijarda dolara, to se građani pitaju - kazao je Grubišić.
Osvrnuo se i na slučaj Sanader, ali mu ime nije spomenuo.
- Vidimo farsu od suđenja koje pratimo. Čovjek ima kuću od 10 milijuna eura u vrijednosti satova ili slika od 150 tisuća eura. Koja je to plaća, kojom to plaćom se moglo toliko zaraditi, pitaju se građani. Kolika treba biti plaća da se kupi blindirani BMW od četiri milijuna i 300 tisuća kuna? Tko je poklonio to i zašto je poklonio to - upitao je.
Grubišić smatra da su ove izmjene prigodničarske, začinjene najnovijim akcijama DORH-a u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u HAC-u i drugdje, a sve pred izvješće o radu Državnog odvjetništva.
Grbin: U Hrvatskoj imamo jako puno zabijanja glave u pijesak
Peđa Grbin (SDP) smatra da je ovaj zakon bolji od dosadašnjeg jer je u njemu jasno i nedvosmisleno propisano da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Napominje da je ta odredba postojala i do sada, ali nije bila jasno izražena.
- Mislim da je u Hrvatskoj, pogotovo u ovom trenutku, potrebno jasno i nedvojbeno reći da je svatko dužan ako sazna za postojanje kaznenog djela to prijaviti. Mislim da mi u Hrvatskoj imamo jako puno zabijanja glave u pijesak, jer se svi prave da ništa nisu znali, skrivaju se iza određenih teza poput suprug uvijek mora posljednji saznati. A u stvari su jednako dužni kao i policija ili druga tijela ako imaju informaciju o tome da je neko kazneno djelo počinjeno o tome obavijestiti državno odvjetništvo kako bi ono nakon toga pokrenulo postupak i u slučaju da elementi ili dokazi da je to doista bilo tako postoje i procesuirati okrivljenika - kazao je Grbin.