Badnjak prije pet godina bio je jedan od najturbulentnijih dana još od završetka Domovinskog rata. Mladi i perspektivni HDZ-ov premijer Andrej Plenković je tek postao premijer nakon kaotičnog raspada Vlade, a onda je objavljena je vijest da je Hrvatska izgubila prvu od dvije aribtraže kojuje oko Ine vodila s mađarskim MOL-om. Novinari dobivaju poziv na kasnu poslijepoodnevnu presicu na kojoj je premijer iza sebe okupio članove Vlade.
- Ina je za nas strateška nacionalna kompanija. Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela Mola u Ini. Otkupit ćemo cijeli Molov paket Ininih dionica. Učinit ćemo to prema modelu koji smo već razdradili, koji je financijski održiv i koji u konačnici neće povećati javni dug. S ovom odlukom upoznata je i predsjednica i predsjednik Sabora. Odluku smo donijeli u najbolje interesu Hrvatske i Ine kao strateške kompanije Hrvatske – poručio je prije točno pet godina Plenković.
Posebno je zazvonila tvrdnja da Vlada već ima pripremljen model. To se u početku tumačilo kao dokaz da Plenkovićeva tek formirana Vlada razmišlja o Ini kao o strateškoj kompaniji i branjenju hrvatskih interesa. Važan je kontekst u kojem se to ljeto upravo zbog Ine raspala Vlada koju je vodio Tihomir Orešković. HDZ je vodio Tomislav Karamarko opterećen ozbiljnom aferom u kojem je njegova supruga bila konzultantica za MOL-ova savjetnika Josipa Petrovića, a istovremeno se zalagao protiv arbitraže. To je dovelo do pucanja i koalicije s Mostom, a Karamarko je na kraju srušio Vladu što je bio potez bez presedana.
No, prava istina o modelu otkupa je izašla na vidjelo tek kasnije. Plenković je za staru godiinu već najavio da će 49 posto dionica MOL-a u Ini otkupiti tako što će se prodati 25 posto udjela u HEP-u. I to Inicjalnom javnom ponudom (IPO) u kojoj bi mogli sudjelovati građani. Slagali se ili ne s modelom, analitičari su već procjenjivali da će potez s Inom i HEP-om biti nešto što će obilježiti cijelu Plenkovićevu karijeru, a otkup Ine su neki smatrali jakim državničkim potezom kakav nije viđen još od Franje Tuđmana.
Vrag je u detalju, odnosno u ovom slučaju u kronologiji. Plenković je u svoju prvu Vladu postavio za ministricu gospodarstva Martinu Dalić, a ona je imala spreman model IPO-a HEP-a. Napravili su ga Ante Ramljak i Tomislav Matić iz Texo menagmenta. Tada široj javnosti potpuno nepoznati, a za koji mjesec će Ramljak biti na svim naslovnicama kao izvanredni povjerenik kojem je Vlada prepustila Agrokor. Ramljak, Matić i Dalić su bili u prisnim poslovnim i privatnim odnosima, a Texo je bio domaći podizvođač američkog Morgan Stanleya kojeg je prethodna Vlada angažirala kao konzultanta koji je trebao napraviti analizu HEP-a i dati modele eventualne prodaje.
Dakle, prvo je osmišljen model po kojem bi se prodalo 25 posto HEP-a, a onda je nakon gubitka arbitraže Plenković dao obećanje o otkupu kako bi pokrio lošu vijest o gubitku arbitraže. I opravdao prodaju udjela u HEP-u.
O tome je svjedočio za Express i bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, tada Mostov Ante Čikotić. Njemu su u ministarstvo došli Ramljak i Matić.
-Njih dvojica su došli kod nas u ministarstvo i prezentirali model prodaje HEP-a. Poslala ih je Martina Dalić. Već i prije nego što su došli, mi smo između Božića i Nove godine obaviješteni da se Ina planira otkupiti i dijelom od prodaje HEP-a. Taj plan je postojao očito i prije nego što je najavljen otkup Ine. Nemoguće je da su ga razradili u dva dana – rekao nam je Čikotić.
Cijeli siječanj 2017 .godine je javnost raspravljala o otukupu Ine i koliko bi on uopće mogao koštatiti. A onda je došla kriza u Agrokoru i potpuno prekrila dano obećanje. Ramljak je postao izvanredni povjerenik, a na kraju je i on morao otići iz Agrokora, a Dalić iz Vlade kada se godinu dana kasnije otkrilo da je ekipa koja je radila na izradu zakona o Agrokoru pobrala miijune kao savjetnici izvanredne uprave.
No, vratimo se na Inu. Vlada je prvo osnovala Savjet za Inu. Pa je zatim angažirala jedne savjetnike koje je trebala platiti osam milijuna eura. Odjednom je postalo bjelodano da oni trebaju predložiti sasvim drugi model, a HEP više nije bio u igri. Pa su onda nakon nekoliko mjeseci zaključili da nisu ugovorili dubinsko snimanje. Pa su onda raspisali natječaj za novog savjetnika. Pa su onda izabrali banku Lazard. Pa se čekalo da oni naprave modele. Vrijeme je prolazilo i prolazilo.Kada je sve bilo gotovo, sadašnji ministar energetike Tomislav Ćorić je pred prošlogodišnje izbore najavio da će sve biti poznato za par mjeseci i da Vlada nije odustala od otkupa. Ali otkup je od lani opet u drugom planu zbog korona krize.
U međuvremenu je Vlada izmjenila zakon koji bi olakšao MOL-u otkup Vladina udjela. Ugašena je uz blagoslov Vlade i prerada nafte u rafinireji Sisak, ali je MOL ipak započeo modernizaciju rafinerije u Rijeci što je jamstvo da će ona preživjeti i nastaviti s radom. Nafta iz polja koja se prerađivala u Sisku danas odlazi na preradu u Mađarsku.. Prenamjenu rafinerije u Sisku je Vlada stavila na listu prioriteta za europski novac iz Nacionalnog plana oporavka.
Ideja o otkupu Ine su stalno podgrijavali iz Vlade, a ministar Ćorić i premijer Plenković su na svaki upit odgovarali da se nije odustalo. Međutim, samo su kupovali vrijeme.
Na kraju, ove godine je došla i nova pravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu da je MOL-u koji nema većinski udjel u Ini predao upravljačka prava u zamjenu za mito od 10 milijuna eura. Sanader je u zatvoru, MOL upravlja Inom, Vlada koja ima manje od 45 posto imenovala je nove članove uprave i Nadzornog odbora koji baš i ne talasaju i za svaku odluku mogu biti preglasani...
A da od otkupa na kraju neće biti ništa, ovaj mjesec je konačno potvrdio i sam ministar Tomislav Ćorić. Prije dva tjedna je na pitanje može li se očekivati otkup Ine od MOL-a, Ćorić rekao da se "u ovom trenutku ne može očekivati odluka o otkupu". Obrazložio je to "drugačijim kontekstom" s obzirom na pravomoćnu presudu Sanaderu.
-Hrvatska temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda poduzima pravne korake u nekim drugim smjerovima. Presuda je dostavljena arbitrima u trenutnom arbitražnom procesu, međutim u ovom trenutku razmatramo neke druge pravne lijekove – poručio je ministar Ćorić.
Kojim smjerovima? Koje korake? Koje druge pravne lijekove? Nema odgovora.
Danas je Ćorić za N1 samo rekao da će "sljedeći tjedan na Vladi će biti određene odluke i zaključci, u konačni idemo u određenom smjeru. Ali o tome sljedeći tjedan"
Činjenica je da još nije završena druga arbitraža koju je MOL pokrenuo protiv Hrvatske i koja bi u slučaju gubitka koštala proračun milijarde kuna jer od 2009. Vlada nije ispunila obvezu o preuzimanju plinskog poslovanja koju je potpisao Sanader. U istom onom paketu s prepuštanjem upravjlačkih prava za koje je sud utvrdio da je dobio mito.
Koliko su lažna obećanja o otkup na kraju koštala porezne obveznike? Koliko je milijuna otišlo za savjetnike? Niti to Vlada nikada nije objavila, a niti planira to učiniti.