Time je počelo rješavanje desetljetnog unutarcrkvenoga sukoba između dijela redovnika i mjesnog biskupa.

Velika većina vjernika u župi Crnač referendumom je odlučila da dijecezanski svećenik naslijedi nedavno preminulog franjevca Leonarda Hrkaća.

On je ranije zbog neposluha bio izbačen iz Hercegovačke franjevačke provincije jer nije poslušao nalog mjesnog biskupa da župu preda svjetovnim svećenicima.

Novoga župnika naknadno će odrediti mjesni biskup Petar Palić.

Crnač je bio jedna od šest župa u Hercegovini koju su franjevci i dio vjernika odbili predati dijecezanskim svećenicima. Zbog toga je iz Reda male braće izbačeno njih devet, a 28 franjevaca je kažnjeno.

U župama Blagaj-Buna, Čapljina, Ploče-Tepčići, Mostar i Grude još uvijek pastoriziraju razriješeni franjevci odbijajući se povinovati odlukama mjesnog biskupa i dekretu Svete Stolice.

Stoljećima su katolički vjernici u Hercegovini bili privrženi franjevačkim svećenicima. Papa Lav XIII. ju je 1899. godine želio dekretom predati biskupijskom svećenstvu, ali takvoga tada u Hercegovini nije bilo i biskupi su bili franjevci.

Godine 1923. je Sveta Stolica tu odluku stavila po strani dok se ne odluči drugačije, a 1965. je odlučila o predaji župa biskupijskom svećenstvu.