Kolektivni ugovor nema nitko u javnim službama, cijela prosvjeta, znanost i visoko obrazovanje nisu pokriveni granskim kolektivnim ugovorom. Prije šest mjeseci ovome ministru (znanosti i obrazovanja, op.a.) uputili smo naš prijedlog razrađenih normi, rješenja, koji nisu u interesu samo naših članova, već svih zaposlenika i sustava kao takvog, da funkcionira bolje i efikasnije. Mi u tih šest mjeseci nismo dobili ni slovca, ni pismena od ovog ministarstva, upozorio je u utorak predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.
'Upućeni su u sve'
- Pozvali smo na socijalni dijalog, ima već tri tjedna, uputili smo pismo ministru, upravo s ovom tezom - nismo najbolje završili protekli mandat, ajmo sada početi efikasno i socijalno početi rješavati probleme. No nismo ni na to do danas dobili nikakav odgovor. Zato smo manje-više danas ovdje da i javno ukažemo na to da se stvari moraju početi rješavati čim prije - poručio je pred novinarima.
Pojasnio je kako su dogovori oko pregovora stali prije šest mjeseci, uglavnom zbog raspuštanja Sabora, no ministarstvo i dalje vode isti ljudi koji su upućeni u sve.
- Loše je to što mi sad sjedimo ovdje, a ne u ministarstvu s ministrom i njegovim državnim tajnicima i ne rješavamo probleme za koje znamo i mi i oni da ih je potrebno riješiti. ova vlada, ovaj ministar, baš zato što su upućeni u sve, nemaju 100 dana prilagodbe, mi im to nećemo dopustiti. Ono što zahtijevamo je da se stvari i problemi počnu rješavati odmah - istaknuo je Kroflin.
Predsjednik NSZVO podsjeća Vladu i Ministarstvo kako je pregovaranje jedan od osnovnih instrumenata kojim se reguliraju prava i obaveze zaposlenika, te da EU itekako inzistira na potrebi jačanja sindikalnog pregovaranja. Na pitanje hoće li im činjenica da su izašli iz Matice sindikata stvarati problem, Kroflin kaže da neće.
Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod upozorio je kako većinskim sindikatima ovakva situacija čak i odgovara. Sindikalno pregovaranje se "fingira, odnosno zamrzavajer je to tako odgovaralo Vladi, jer su slijedili izbori, jer kroz granske kolektivne ugovore nisu namjeravali ugovoriti nova i povećati postojeća prava za zaposlenike pa unedogled produljuju primjenu postojećih".
- Ti sindikati se boje da ne izgube stečene povlastice i prava, jer više nisu jedini reprezentativni sindikati, a koji odlučuju u preraspodjeli tehnoloških viškova na razini države tražeći za to protuuslugu uvjetujući to pristupanjem tim sindikatima - istaknuo je.
Na pitanje koliko je ljudi koji su tehnološki višak u pitanju, kazao je da se svake godine radi o 500-600 zaposlenih. Stipić traži i povećanje prava zaposlenih. Diskriminatorno je, kazao je, da nastavnici i učitelji koji su po 12 sati u školi nemaju pravo na plaćeni topli obrok.
Kroflin i Stipić pružili su podršku djelatnicama i djelatnicima u predškolskom odgoju koji pokušavaju u više gradova izboriti veće plaće i bolje radne uvjete, no nailaze na nepošten odnos lokalnih vlasti.