'Visokoobrazovani, a nisko plaćeni', tako se opisuju mladi znanstvenici na prosvjednom skupu na Institutu Ruđera Boškovića kojeg je danas podržalo 100ak zaposlenih. Riječ je o skupu kojim je cilj povećati plaće ne samo mladih znanstvenika nego svih zaposlenih u znanosti.

- Podaci su uvijek neumoljivi. Minimalna plaća u periodu od 2009. do 2023. je porasla za 115 posto. Međutim, uzmete li plaću asistenta ona je rasla 50 posto. Također, uzmete li plaću znanstvenog savjetnika u trajnome zvanju, najvišeg radnog mjesta u našem sustavu, ona je rasla svega 23 posto. To je vrlo malo, rekao je glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin.

Dodao je da plaća asistenta raste duplo manje od minimalne plaće, a plaća najvišeg radnog mjesta u našem sustavu raste duplo manje od plaće asistenta. Sada ih zbog novih uredba Zakona o plaćama očekuje neadekvatan rast asistentskih plaća, a još veći rizik zanemarivanja drugih radnih mjesta.

Istaknuo je da iako plaće u Hrvatskoj rastu one i dalje kaskaju za plaćama drugih država. Kako je rekao, satnica je 57 posto satnice u Sloveniji, 37 posto satnice u Austriji, a 22 posto satnice u Irskoj. 

- To je materijalna degradacija. Borbom za te plaće čuvamo i poziciju našeg cijelog sustava. Bez dobro plaćenog, adekvatno plaćenog asistenta, bez motiviranog znanstvenog savjetnika, bez adekvatnih plaća svih onih koji su između njih, bez primjerene plaće za naše računovođe, tajnike i drugo nenastavno osoblje, sustav kao takav neće funkcionirati, zaključio je Kroflin.

Bez mladih, kako je naglasio, budućnost u znanosti je vrlo upitna.

- Bez znanosti naše društvo ima jednu 'sumanu', vrlo negativnu i neizbježnu budućnost. Svi smo na neki način u istoj poziciji - asistenti, mladi ili oni na najvišim pozicijama koji su zadnjih 15ak godina najviše zapostavljeni, rekao je.

Objasnio je da je njima 2014. i 2015. godine plaća umanjena 10 posto ukidanjem dodataka za vjernost službi. Većina zaposlenika u javnoj službi je to, kako je rekao, kompenzirala.

- Naši zaposlenici to nisu iskompenzirali. Vlast ih nije prepoznala kao neke kojima to u nekom trenutku treba vratiti. Ove godine su svi zaposlenici, manje više u javnim i državnim službama, dobili jednokratne dodatke kojima im je država htjela pomoći u tom rastu troškova života. Jedino su za naše zaposlenike procijenili da žive u nekoj drugoj zemlji. Gdje troškovi života ne rastu, gdje je cijena stanovanja ne raste. Možda ovdje na Ruđeru ima neki paralelni svemir. Kao i sve građane i njih je ova kriza sa rastom cijena sigurno pogodila, rekao je.

Naglasio je da je odlična gradnja koja se događa na Institutu jer je ona ulaganje u jedan od uvjeta - adekvatnog uvjeta infrastrukture. Međutim, ističe da se ključan segment kvalitete znanstvenog sustava ljudi. Plaće, kako je rekao, godinama zaostaju te je teško privući mlade u sustav znanosti s ovim uvjetima. No, još ih je teže zadržati. 

-  U ovom trenutku smo i dalje pristojni, ali ako vidimo da stvari zaista idućih tjedana izgledalo ponovno loše, onda više nećemo biti ni pristojni ni afirmativni, naglasio je.

Dodao je da sutra imaju novi krug pregovora o osnovici, a vlada je s tim pregovorima spojila priču i oko novog sustava koeficijenata.

- Rast osnovice koji nam je ponuđen je tri posto. Naravno taj rast nije prihvatljivo nikome od sindikata javnih službi. Očekujemo da će sutra taj rast biti veći, rekao je.