Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje. Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova, npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute, stoji u objavi Geofizičkog odsjeka PMF-a na Facebook stranici Geofizika uživo uz prikaz simulacije potresa kod Petrinje koji nas je pogodio 29. prosinca lanjske godine.
Pogledajte simulaciju 'Potres kod Petrinje – simulacija potresne trešnje':
- S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra - dodali su.
Prije točno mjesec dana zatresao nas je strašan potres magnitude 6.2 po Richteru s epicentrom kod Petrinje. Mnogima je život proletio pred očima dok su se pridržavali za zid i razmišljali ima li tom krckanju i trešnji kraja. Vibracije su se u Zagrebu osjetile preko minute, a neki građani kažu da im je taj potres bio gori od onoga u ožujku.
Simulacija potresa kod Petrinje je napravljena u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV), Italija.
Uz objavu su još napisali:
'Video prikazuje rezultate simulacije vertikalne komponente brzine gibanja tla Petrinjskog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12:19, MW = 6.4. Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.
Simulacije svih komponenti brzine gibanja površine tla možete pogledati na https://www.pmf.unizg.hr/geof/helena.latecki
U okviru izrade ovog istraživanja korišteni su resursi računalnog klastera Isabella koji održava Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce)'.