U povodu Međunarodnog dana socijalne pravde predsjednik NHS Krešimir Sever upozorio je na pogoršanje socijalne slike i narušavanje socijalne pravde posljednjih godina i u svijetu i u Hrvatskoj, jer su plaće i mirovine izgubile trku s inflacijom.
To vodi daljnjem razbolijevanju i iseljavanju iz Hrvatske u potrazi za boljim što će imati daljnje posljedice na demografsku sliku zemlje i na sve ostalo, ocijenio je u ponedjeljak u izjavi Hini predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.
Ističe da se u pandemiji pojačao jaz između najbogatijih i najsiromašnijih. Na to se nadovezala inflacija koja najviše pogađa najsiromašnije, a koji su i inače teško preživljavali rast cijena hrane i energenata, te su u kombinaciji s ratom u Ukrajini doveli do još većeg raslojavanja u svijetu i Hrvatskoj, dodao je Sever.
Umirovljenici su u teškom položaju
Upozorio je da su u naročito teškom položaju umirovljenici čije su mirovine ionako bile nedostatne za normalan život, te staračka i samačka domaćinstva kao i nezaposleni i bolesni.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana socijalne pravde jest prevladavanje prepreka i otvaranje mogućnosti za socijalnu pravdu, a usredotočena je na preporuke za jačanje globalne solidarnosti i ponovnu izgradnju povjerenja u vlade.
Međunarodna sindikalna konfederacija (ITUC) stoga poziva međunarodnu zajednicu i nacionalne vlade da se 'uhvate u koštac s korporativnom pohlepom, izbjegavanjem i utajom poreza, dizanjem cijena hrane i goriva, krađom plaća i ukorijenjenom neformalnošću zbog koje dvije milijarde ljudi nema pravo na socijalnu zaštitu', objavio je Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) na svojoj web stranici.
Nejednakost i siromaštvo su svugdje problem
Siromaštvo i nejednakosti unutar i među državama rastu u mnogim dijelovima svijeta, dodaje SSSH.
Napominju kako je gospodarska i društvena kriza posljednjih godina pogoršana posljedicama pandemije, prirodnim katastrofama zbog klimatskih promjena, geopolitičkim napetostima i oružanim sukobima. Te su krize istaknule međupovezanosti i ovisnosti gospodarstava i društava diljem svijeta te pokazale ključnu potrebu za usklađenim djelovanjem, kako bi se na njih odgovorilo, na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kažu iz SSSH-a.
Većina se radnika nije vratila na razinu prihoda od rada iz pretpandemije, a rodni jaz nastavio je rasti.
Povećanje cijena troškova života nerazmjerno utječu na siromašna kućanstva i mala poduzeća, posebno u nerazvijenim ekonomijama. Polovica svjetske populacije ostaje bez ikakvog pristupa socijalnoj zaštiti, a u mnogim državama, imati posao ne jamči bijeg od neimaštine, ističu iz SSSH.
Napominju i da su nedovoljna ulaganja u socijalna pitanja i prekomjerna potrošnja prirodnih resursa doveli su do erozije povjerenja u društvima.