Na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) bilo je riječi o aspektima vezanim uz Zakon o minimalnoj plaći, efektima koje povećanje minimalne plaće ima posebice na one sektore koji su zapravo industrijske prirode - radno intenzivni izvozno orijentirani i drugih visokoproizvodnih gdje je velik broj osoba koje dobivaju minimalnu plaću, izjavila je u ponedjeljak državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević.

Poslodavci koji budu zadovoljavali kriterije, zapošljavaju radnike određene dobi i stručne spreme, moći će koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja,a kriteriji će se razraditi do kraja listopada, kazala je nakon sjednice GSV-a. Naglasila je kako je Vlada RH, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava osmislilo mjere, odnosno potpore vezanih uz te sektore i prvenstveno za sektore odjeće, obuće, drvne industrije.

Pojasnila kako bi to bi bile mjere  za zadržavanje radnika u zaposlenosti, cilj je i intencija da se sufinanciraju iz Europskog socijalnog fonda i zapravo se kreće u pregovore s Europskom komisijom vezane za te potpore, a i u pregovore vezane uz socijalne partnere gdje je dogovoreno kako će se do kraja listopada iznijeti osnovne odrednice tih potpora. One će uzeti u obzir nekoliko elemenata kao što su primjerice broj osoba koje dobivaju minimalnu ili nižu plaću od pojedinog poduzetnika, dob gdje imamo najčešće osobe  starije od 50 godina koje su zaposlene, stručnu spremu odnosno osobe sa srednjom ili nižom stručnom spremom, dodala je.

I ti kriteriji, kako bi nam Europska komisija odobrila korištenje potpora, moraju  biti jasno definirani i precizirani. I to je ono što ćemo do kraja listopada, rekla je i podsjetila kako ona trenutno iznosi 42,9 posto od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, odnosno 2.680 kuna neto. Taj iznos uključuje javni i privatni sektor i cilj je da što više u hrvatskim mogućnostima povećati taj iznos, istaknula je. To će zapravo biti potpore za zadržavanje radnika u zaposlenosti, jer bi u suprotnom moglo doći do otpuštanja radnika, rekla je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević. Napomenula je kako bi prema izračunu tim mjerama moglo biti obuhvaćeno oko 30.000 radnika.

Potpredsjednik GSV-a iz Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić rekao je kako su informirali članove GSV-a o utjecaju naknade za obnovljive izvore energije i tražili smo da se u tom  kontekstu iznađe način i prostor da se kompenzirajući kroz druge vidove na koje može utjecati Vlada na onim granama industrije gdje električna energije bitno zastupljena u trošku izađe u susret načinima koji bi kompenzirali nastale razlike. Najpogođenija je drvna industrija, a radi se o iznosu od sedam milijuna kuna na razini zadnjeg kvartala, dodao je Mišetić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao  je kako je zaključak GSV-a oko minimalne plaće da će se usporedno i s otvaranjem procesa kompenzacijskih sazvati širu radnu skupinu sindikata poslodavaca i predstavnika Vlade gdje će se razgovarati o kompenzacijskim mjerama ali i  o samom sadržaju zakona i o problemima koji su pred nas postavljeni sa primjenom zakona.

Sever o poskupljenju električne energije: Svi dovedeni pred gotov čin

Što se tiče poskupljenja električne energije nezadovoljni smo da se rasprava o povećanju cijene uzrokovana povećanjem naknade zapravo vodi naknadno i da se nije iznašao model kako bi se teret poskupljenje struje rasporedio i prema proizvođačima i na same građane. Praktično su, kaže, svi dovedeni pred gotov čin i sa sindikalne strane imamo posljedice, jer u kolektivnim pregovorima već dio poslodavaca vrlo jasno govori da zbog poskupljenja električne energije ne mogu razgovarati o povećanju plaća ili razine nekih drugih prava.

Smatramo da najavljenim poskupljenjem, osim iznimaka u kojima veći utjecaj ima cijena struje u ukupnim troškovima, za najveći dio gospodarstva nema nikakvog ozbiljnog razloga da poskupljenje struje pretoči u poskupljenje svojih usluga ili roba, naglasio je Sever.