Države koje su bile žrtve pakta Molotov-Ribbentrop u petak su, na osamdesetu godišnjicu njegova potpisivanja, kolektivno osudile taj sporazum između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza koji im je donio "desetljeća patnje". 

Sovjetski Savez napao je Poljsku, Rumunjsku, Estoniju, Latviju i Litvu i apsorbirao ih u komunistički Istočni blok. Te zemlje se prisjećaju "boli i nepravde" uzrokovane paktom Berlina i Moskve, stoji u zajedničkom priopćenju koje su potpisali ministri vanjskih poslova šest zemalja. 

Pakt o nenapadanju i prijateljstvu SSSR-a i Njemačke, kolokvijalno nazvan po dvojici ministara vanjskih poslova Vjačeslavu Molotovu i Joachimu von Ribbentropu, koji su ga 23. kolovoza 1939. potpisali u Moskvi, uključivao je tajni protokol o redefiniranju granica istočne Europe. 

Šest država u zajedničkoj izjavi osuđuju "totalitarnu vladavinu" koja je trajala desetljećima nakon toga dogovora, dok početkom devedesetih nije propala sa Sovjetskim Savezom. 

Sporazum je "osudio polovicu Europe na desetljeća patnje", kaže se. 

"Naše su države ponovno rođene kao slobodne i demokratske nacije, nakon desetljeća totalitarne vlasti", dodaje se.

"Prije trideset godina naši su narodi započeli demokratske transformacije koje su nas postepeno učinile jednakim i snažnim članicama Europske unije". 

O povijesnom dogovoru s nacistima u Rusiji se danas rijetko govori, ali pobjeda saveznika, poglavito Sovjeta nad nacističkom Njemačkom, izaziva golem nacionalni ponos. 

"Nažalost većina mladih Rusa danas nije svjesna činjenice da je njihova država u Drugi svjetski rat ušla kao agresor u savezu s nacistima", naglašava Diyar Autal, suradnik harvardskog Centra za ruske i euroazijske studije. 

"Želja Rusa da sebe smatraju pobjednicima je razumljiva. Humana strana rata, ona običnih ljudi koji su branili svoju državu, često je bila junačka i zaslužuje da se slavi. No ona politička, s agresijom i ratnim zločinima, ružna je i treba se nedvosmisleno osuditi", zaključio je Autal.