Nakon što prošlog tjedna 10 sudaca Ustavnog suda nije podržalo zahtjev trojice sudaca da sjednica na kojoj su donijeli odluku o radu Stožera bude javna, danas je na konferenciji za medije Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, obrazložio javno te odluke.
Naime, Ustavni sud je, podsjetimo, donio odluku da su odluke koje je donosio Stožer, a za koje se tražila ocjena ustavnosti, u skladu sa zakonima i Ustavima te da je rad Stožera zakonit. Jedino su za zabranu rada nedjeljom ustvrdili kako je bila neustavna.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ocjenjivali su devet spornih odluka na zahtjev građana, oporbenih političara i pojedinih Ustavnih sudaca te četiri zakona na temelju kojih su donesene. Radilo se o odlukama o nošenju maski u zatvorenim prostorima i javnom prijevozu, ograničavanju društvenih okupljanja, održavanju sprovoda, ograničenju zadržavanja na ulicama, zabrani rada nedjeljom i zabrani napuštanja mjesta prebivališta te prelaska državne granice te zakonima o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o sustavu civilne zaštite, o lokalnim izborima te o ugostiteljskoj djelatnosti.
Što se tiče ograničavanja sloboda i pojedinih prava temeljem pozivanja na članak 17. Ustava, koje je moguće samo u ratno doba, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda, Šeparović je poručio kako je to isključivo u nadležnosti Sabora.
- Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu li ili ne navedena u članku 17., primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Ustavni sud nije u nadležnosti nalagati Saboru koju će od dvije ustavne odredbe mogućnosti ograničenja ljudskih prava i sloboda, članka 16. ili 17. Ustava, odabrati. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima - rekao je Šeparović.
Stožer je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, a djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade RH, naglasio je Šeparović.
- Stoga Ustavni sud ne dovodi u pitanje da Stožer spada u krug tijela izvršne vlasti, budući da to jasno proizlazi iz odredaba Zakona o sustavu civilne zaštite - rekao je Šeparović.
'Pojedine odluke Stožera podložne sudskoj i izvansudskoj kontroli'
U slučaju nastupanja posebnih okolnosti, dopunom tog Zakona, dodao je, Stožer donose odluke i upute koje provode lokalni Stožeri.
- Dopunjen je članak 47. Zakona o zaštiti pučanstva i temeljem te odredbe u takvim slučajevima mjere predviđene tim Zakonom, uz suradnju ministra zdravstva i HZJZ, ovlašten je narediti i Stožer pod neposrednim nadzorom Vlade - rekao je Šeparović.
Što se tiče odluke o propisivanju samoizolacije i izolacije, dodao je, Ustavni sud je ocijenio da Stožer ima zakonske ovlasti za to radi sprječavanja širenja virusa.
- No, to ne znači da odluke Stožera nisu podložne kontroli izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštitu zdravlja, stoga je neupitna legitimnost cilja koji se tim mjerama želio postići. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom - rekao je Šeparović.
'Samoizolacija se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera'
Odluka i izricanju samoizolacije, mjere zdravim osobama bez simptoma, naglasio je, nije ustavnopravno sporna jer je prema zakonu.
- Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje odnosno je li razmjerna. Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da je ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj kojim se želi postići. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima mogu se narediti i usmeno - rekao je Šeparović.
'Ako građanima ostavimo pravo na izbor nošenja maski, to može imati teške posljedice po zdravlje drugih građana'
Predlagatelji zahtjeva za ocjenom ustavnosti mjeru o nošenju maski, dodao je, smatraju to povredom dostojanstva, zlostavljanjem i ponižavanjem. Da bi se neko postupanje tretiralo po članku 23. stavku 1 Ustava te članku 3. Konvencije kao zlostavljanje i ponižavajuće postupanje, obrazlaže Ustavni sud, ono mora doseći minimalni stupanj težine.
- Ustavni sud je ocijenio da obveza nošenja maski nije dosegla taj stupanj težine. Ustavni sud je tu odluku ispitao iz aspekta zaštite dostojanstva. Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo povezana. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana - poručio je Šeparović dodajući kako je u posebnim okolnostima, kako bi se zaštitilo zdravlje građana, postojala obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana.
- U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski - rekao je Šeparović.
'Bilo je opravdanije da dan na koji je zabranjen rad bude petak, a ne nedjelja'
Dakle, sve je bilo prema zakonima i Ustavu. Osim zabrane rada nedjeljom u trajanju od 27. travnja do 26. svibnja. Ustavni sud je na vlastitu inicijativu preispitivao tu odluku i zatražio očitovanje od Vlade, prema kojem su odlučili da takva odluka nije bila u skladu s načelom razmjernosti. Vlada je u svom očitovanju, istaknuo je Šeparović, navela da je prilikom donošenja te odluke uzela u obzir brojne čimbenike, a među njima i podatke o fiskalnim računima APIS-a, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom.
- Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor u smislu maksimalnog smanjenja epidemiološkog rizika, uz minimalno narušavanje kvalitete života građana, navela je Vlada u očitovanju. No, Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom - rekao je.
Ako je prema podacima fiskalnih računa APIS-a najfrekventniji dan u radu trgovina petak, a virus se širi kapljičnim putem i boravkom većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima, naglasio je Šeparović, onda je bilo opravdanije da se kao neradni dan iz epidemioloških razloga odredi petak, a ne nedjelja.
- Temeljem toga Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti - rekao je Šeparović.
'Namjerno nismo htjeli donositi odluke u predizborno vrijeme'
Novinari su ga upitali zašto o ovim zahtjevima nisu raspravljali ranije, kao i ovu odluku i zabrani rada nedjeljom proglasili neustavnom tada u tom razdoblju kada je odluka i vrijedila, a ne tek sada te ima li to veze s izborima, kako tvrdi oporba, Šeparović je poručio kako je Ustavni sud od samog početka pratio situaciju s epidemijom i mjere koje je država donosila. Ali, da, onda su došli izbori.
- Ocijenili smo da su sve to manje-više ili iste mjere koje su poduzimale i druge države. Krajem ožujka smo ocijenili da nema potrebe da Ustavni sud izlazi izvješćem prema Saboru i da ga upozorava na pojave neustavnosti i nezakonitosti i o tome smo izdali priopćenje. Rekli smo da Ustavni sud neće nalagati Saboru da proglasi izvanredno stanje. Prvi prijedlozi za ocjenu ustavnosti došli su oko 1. travnja, a posljednji 27. kolovoza. Kako je koji prijedlog dolazio, mi smo ga uredno slali Vladi na očitovanje, a kako je Vlada dostavljala očitovanja, stizali su novi prijedlozi. Što se tiče rada nedjeljom i još nekih pitanja, tražili smo sami očitovanje Vlade - rekao je dodavši kako su onda došli parlamentarni izbori.
- Ustaljena je praksa ovog suda i svih sudova u demokratskom svijetu da odluke koje imaju političke implikacije, a ova odluka sigurno ima, ne donosi u predizborno vrijeme kako ne bi ni na koji način utjecao na rezultate izbora. Zamislite da smo ove odluke donijeli u onom tjednu pred izbore, što bi tek onda govorili, da smo sluge vlasti, kakvi bi tek prigovori bili. Mi smo postupili u skladu s našom praksom i praksom europskih sudova. Namjerno nismo htjeli donositi odluke u predizborno vrijeme - rekao je.
Kad su izbori završili, dodao je, predmeti nisu bili do kraja obrađeni pa su se dogovorili da će ih završiti u rujnu.
- To smo javno objavili. Preko ljeta se intenzivno radilo. Priča da je Ustavni sud preko ljeta otišao na godišnji odmor, nije točna. Otišli su naši savjetnici, djelatnici koji po zakonu imaju pravo na to, a mi smo otišli na ljetnu stanku, što radimo zadnjih 30 godina. Da je bilo razloga da se Ustavni sud sastane preko ljeta, to bi tako bilo, ali ocijenili smo da nema nikakvog razloga za tim - rekao je naglasivši kako Ustavni sud iza svojih odluka stoji.
- One su, naravno, podložne kritici svekolike javnosti, posebno stručne, to je nešto s čime se mi moramo nositi i što uvažavamo. Što se tiče izjava političara, mi ih u pravilu ne komentiramo - rekao je dodavši kako smatra da je Ustavni sud bio efikasan.
'Pandemija ne bi bila ni veća ni manja da je Ustavni sud ranije donio odluku'
- Mislim da je rok od pet mjeseci u kojem smo to riješili primjeren rok. Sjetite se da smo Agrokor rješavali godinu dana, konverziju dvije godine. Uvažavajući sve kritike da je to možda moglo biti i brže, smatram da je u ovakvim okolnostima, s obzirom na broj predmeta, proučavanje mišljenja raznih eksperata, rok bio optimalan i primjeren - rekao je.
Ustavni sud, dodao je, nije Stožer i ne donosi mjere.
- Ustavni sud ne suzbija pandemiju. Ništa pandemija ne bi bila ni veća ni manja da je Ustavni sud ranije donio odluku - rekao je.
Stožer je Vladino tijelo i ona ga imenuje i razrješava, poručio je Šeparović na pitanje može li Stožer zbog toga što je ustanovljeno da je odluka o zabrani rada nedjeljom neustavna biti sankcioniran.
- Stožer odgovara Vladi u svakom smislu, prema tome, na premijeru i Vladi je hoće li nekog smijeniti ili ne, to nije stvar Ustavnog suda. A Vlada odgovara Saboru. Sabor itekako može pozvati Vladu i tražiti od nje izvješće, raspravu o radu Stožera, donijeti određene zaključke, ali nije na Ustavnom sudu da poziva nekoga na odgovornost - rekao je.
Istaknuo je kako Ustavni sud ustvari vrlo rijetko koristi svoju ovlast da pokreće ocjenjivanje na vlastitu inicijativu, nego čekaju da netko od građana podnese zahtjev, no u slučaju zabrane rada nedjeljom ipak su to učinili.
- Moram reći da ovu odluku ni u kom slučaju ne treba povezivati s ranijim odlukama Ustavnog suda, a pogotovo s nekakvim budućim odlukama koje će uslijediti kad i ako zakonodavac to pitanje uredi. Ovu odluku treba gledati isključivo kao svaku drugu epidemiološku mjeru - rekao je.
Na dnevnom redu i ocjena Ustavnosti o radu Sabora u vrijeme epidemije
Obzirom da je saborska oporba uputila zahtjev za ocjenom ustavnosti o radu Saboru u vrijeme pandemije, a da je Ustavnom sudu za donošenje odluke o radu Stožera i mjerama koje su donosili trebalo pet mjeseci, novinari su upitali Šeparovića kada bi i to pitanje moglo biti riješeno. Naime, oporba u Saboru nije zadovoljna mjerama kojima se ograničava prisustvo samo 42 zastupnika u sabornici i upozoravaju kako im se time krši Ustavom zajamčeno pravo na slobodu govora i normalnog rada, posebno nakon što je promijenjen i Poslovnik kojim se skratila minutaža za pojedinačne rasprave i broj replika.
- Taj zahtjev je došao neki dan, on je raspoređen sucu izvjestitelju, koji će sigurno njemu dati prioritet. Nažalost, ja vam kao predsjednik ne mogu reći kad će predmet biti riješen, ali sigurno će spadati u prioritetnije predmete s obzirom na njegovu važnost - rekao je.
Zašto sjednice nisu otvorene za javnost?
Polemika između predsjednika Ustavnog suda i novinara razvila se oko prava javnih sjednica i prisustva novinara na njima.
- Moramo razlikovati javnost rada Ustavnog suda i javnosti rasprave. Javne rasprave se održavaju po mogućnosti uz prisutnost medija i ovaj sud nikad ne bi ograničio prisutnost medija na javnim raspravama. U ovom slučaju ocijenjeno je da za javnu raspravu nema potrebe jer su sva činjenična i pravna pitanja dovoljno raspravljena. Što se tiče sjednice suda i prisutnosti medija, mediji nisu pozvani i neće biti pozvani ni u buduće dok se ta praksa ne promjeni jer je to sukladno zakonu i Poslovniku i stabilnoj ustaljenoj praksi - rekao je naglasivši kako mediji mogu biti prisutni, ali i ne moraju.
- Javnost rada Ustavnog suda osigurava se na više načina, a ne samo prisutnošću medija na sjednicama. Osigurava se javnim objavljivanjem dnevnog reda, zapisnika sa sjednica, odluka, sažetaka, konferencijama, priopćenjima, izjavama... Ustavni sud je, ja mislim, od svih sudova najviše otvoren javnosti. Međutim, recite mi kad ste bili na ijednoj sjednici bilo kojeg suda kada se vijećalo i glasalo? Niste bili - rekao je naglasivši kako je praksa ovog suda da mediji nisu prisutni na sjednicama.
- Već sam bio rekao, u bivšem sazivu javne sjednice uz prisustvo medija bile su predstava za javnost. To odgovorno tvrdim. Sve je bilo dogovoreno i riješeno, izglasano, a suci su oblačili toge, pozivali medije i onda su glasovali. Ovaj saziv je odlučio da neće na taj način komunicirati s medijima. Rasprave ćemo voditi na stručnim kolegijima, a na sjednicama ćemo glasati - rekao je.
Istaknuo je i trenutnu epidemiološku situaciju zbog koje novinari ne bi mogli biti u dvorani.
- No, da i nema ove situacije, ne bismo vas zvali na sjednicu jer to nije naša praksa, a to ne rade ni europski sudovi - dodao je.
Na opasku novinara da bi mediji trebali biti na sjednicama na kojima su točke koje se tiču cjelokupne javnosti, kako bi javnost mogla čuti kako koji sudac obrazlaže svoju odluku, kao primjerice u ovom slučaju oko rada Stožera, Šeparović i dalje poručuje po svom. Interes javnosti je zadovoljen, kaže, objavom odluka i konferencijama za medije predsjednika suda nakon sjednica, koji je jedini ovlašten istupati u medijima.
- Ne znam što je tu sporno - kaže.
Naime, troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Lovorka Kušan te Goran Selanec, tražili su da se sjednica na kojoj su se donosile odluke o radu Stožera otvori za javnost, no 10 sudaca bilo je protiv toga. Šeparović ponavlja kako je to ustaljena praksa suda i da ju nitko nije dovodio u pitanje. Upravo ovih troje sudaca jest dovelo to u pitanje, pa su ga novinari upitali smatra li da su oni "nitko", kad tako već vidi novinare kojima ne dopušta prisustvo na sjednicama, a koji također to traže.
- Niste ni vi nitko, niti je javnost nitko, niti ovih troje sudaca. Rekao sam da nitko od ustavnih sudaca do sada ovu praksu nije doveo u pitanje i naši ustavni suci sigurno nisu nitko. Nikad mi to ne bi palo napamet. Ja itekako uvažavam sve svoje kolege. Objasnio sam kako Ustavni sud ostvaruje javnost svog djelovanja - rekao je.
'Ne želim komentirati izjave državnih dužnosnika niti ulaziti u političke svađe između predsjednika i premijera'
Nije želio komentirati izjave predsjednika Republike, Zorana Milanovića, oko afere Janaf.
- Ustavni sud ne komentira izjave državnih dužnosnika i političara. To nije naš posao, ja to ne želim komentirati, a pogotovo ne želim ulaziti u političke svađe između premijera i predsjednika. Tu su pravila i zakoni jasni, nemaju se ustavni suci što o tome izjašnjavati. Budu li došli predmeti o Ustavnoj tužbi, e onda Ustavni sud ima što reći o tome - rekao je ne želeći komentirati ni DORH.
- Oni su po Ustavu samostalno i neovisno pravosudno tijelo. Izdali su priopćenje koje su smatrali da su trebali izdati i ja kao predsjednik Ustavnog suda, koji nemam nikakve nadležnosti nad DORH-om, nemam nikakve potrebe to komentirati. Načelno mogu reći da se zalažem za neovisnost institucija i da institucije rade svoj posao sukladno Ustavu i zakonu, počevši od Ustavnog suda do svih drugih - poručio je.