Danas upućujem u Sabor prvi dokument o umjetnoj inteligenciji jer želim dati priliku zastupnicima da konačno javno artikuliraju svoje stavove o ključnoj temi naše današnjice i budućnosti, ali i kako bi Hrvatska, kao dio EU, konačno uhvatila korak s već objavljenima dokumentima o navedenoj temi i u obrazovanju i razvoju umjetne inteligencije s ostatkom svijeta, poručila je Mostova Marija Selak Raspudić upućujući prijedlog Rezolucije o umjetnoj inteligenciji u saborsku proceduru.
Nažalost, naglasila je, riječ je o temi koju naša Vlada u potpunosti ignorira.
- Zbog nadljudskih mogućnosti nadvladavanja velikim količinama podataka i rješavanja najrazličitijih problema, potencijali primjene umjetne inteligencije ravni su izumu papira. No, kao što pomoću papira možemo osuditi na smrt ili osposobiti za život, tako i umjetnom inteligencijom možemo stvoriti odgovorno društvo blagostanja i represivno društvo dubokih ideoloških i ekonomskih podjela. Loše ili zlonamjerno upravljanje umjetnom inteligencijom može najmanje polovicu svjetskog stanovništva pretvoriti u gospodarski višak, nezaustavljivo eksploatirati ranjive skupine, naročito djecu, starije i nemoćne, osnažiti koruptivne mehanizme i zato je ova tema od ključne važnosti - naglasila je.
Ova Rezolucija, dodala je, nije plod samo njenog rada nego i stručnjaka.
- Bez regulative u Hrvatskoj imamo divlji zapad po pitanju umjetne inteligencije, a to konkretno znači da se naši građani u slučaju narušavanja njihove privatnosti i prava nemaju na što pozvati da bi tražili svoju zaštitu. Zbog toga je ključno da se ovakav načelni dokument raspravi u Saboru, da Sabor konačno uhvati korak s današnjicom i osvrne se na one sustave koji će predodrediti našu budućnost. Rezolucija je tek prvi korak u našem odgovoru na pitanje umjetne inteligencije - poručila je najavivši kako će u idućoj fazi predložiti i konkretnu strategiju o umjetnoj inteligenciji i osnaživanja start up scene, kad to već Vlada ne čini.
- RH nalazi se na raskrižju, može izabrati hoće li se uključiti u vlak koji juri strelovitom brzinom i u koji će se uključiti svi oni pametni i koji će znati na dobar način prihvatiti i regulirati umjetnu inteligenciju ili će ostati sama na stanici i ostati stoljećima iza onih koji su na vrijeme prepoznali važnost ovog trenutka - istaknula je.
Branimir Pervan, doktor tehničkih znanosti, viši asistent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, naglasio je kako razvoj tehnologije, pa tako ni umjetne inteligencije nije moguće zaustaviti, niti je to cilj ove Rezolucije, na kojoj je i on radio, već postaviti zdrav okvir za njen razvoj.
- Osnovni problem je što takve digitalne umove nitko pa ni njihovi tvorci ne razumije u potpunosti, ne može se predvidjeti njihovo ponašanje, a kamoli pouzdano njima upravljati - istaknuo je.
Da je tema umjetne inteligencija jedna od ključnih tema današnjice, ali i da se o njoj premalo govori, smatra i zastupnik Hrvoje Zekanović, koji je, također, nakon Mostovaca sazvao presicu o tome. No, nekoliko minuta nije s njom htio započeti zato što ga je u dvoranu došla poslušati Selak Raspudić.
Molio ju je da izađe van, ali se ona nije dala ističući kako su konferencije javne, podsjećajući ga da je i on sjedio na brojnim tuđim presicama. Pa je onda on krenuo van, no vratio se uz uvjet da mu Mostovka ni slučajno ne upada u riječ. Ona je to i ispoštovala.
- Ja često hrabro prvi istupam o nekim temama pa sam i o ovoj još u prošlom mandatu govorio, a prošli tjedan sam uputio dopis saborskom Odboru za obrazovanje i znanost, u kojem tražim da se u što kraćem roku sazove tematska sjednica na temu umjetne inteligencije, ali i da se osnuje i pododbor koji bi se bavio isključivo ovom temom. Tražio sam i od Ministarstva obrazovanja da, također, osnuju radna skupina koja bi se bavila ovom temom - poručio je.
U nekim državama, najnaprednijim državama svijeta, naglasio je, postoje čak i ministarstva koja se bave ovom ključnom temom današnjice i budućnosti.
- Što se tiče Hrvatske, nadležno ministarstvo za ovo je zapravo Ministarstvo gospodarstva i ono je trebalo donijeti Akcijski plan koji je vezan uz umjetnu inteligenciju. I ovim putem potičem Ministarstvo i sve institucije da se što prije krene u njegovu izradu. Da ovo nije samo hrvatska tema, govore brojni dokumenti koje je u zadnje vrijeme donijela EU, odnosno Europski parlament. Još uvijek u svijetu nigdje nije pronađen dobar zakonodavni model kojim bi se ovo reguliralo, tako da tu ne možemo nekoga ni kopirati, nalazimo se u skroz novom polju. Moje je mišljenje da svatko o ovoj ključnoj temi mora dati svoj obol jer će ova tema uskoro biti tema svih tema - kazao je.
Na pitanje što on konkretno vidi kao najveću opasnost kod umjetne inteligencije, Zekanović je istaknuo kako je mnogo toga sporno.
- Ne postoji polje života i znanosti koje umjetna inteligencija ne dira, netko je spominjao situaciju u Italiji, koja je zabranila chat GPT, međutim nije, čak su to na koncu i dozvolili jer su vidjeli da se ljudi preko drugačijih internetskih adresa mogu ulogirati i imati taj sadržaj. Tako da je sad jednostavno to područje kojem je iznimno teško doskočiti. Opasnost je, primjerice, kad bi mi sutra u zapadnoj civilizaciji, u EU, SAD-u, zakonski to regulirali zbog opasnosti koje su mnogostruke, pitanje je što će se događati s istraživanjima na ovom polju u Kini, Indiji i mnogim drugim državama gdje to nije regulirano. Obzirom da smo mi političari, kao problem bih izdvojio kampanju, imali smo situaciju na nedavnim izborima za američki Kongres gdje su ona deep fake videa promijenili preko noći odnos moći političkih konkurenata - kazao je istaknuvši kako su opasnosti i puno veće od ovog primjera, ali istovremeno i prilike i izazovi.
Razgovarao je o ovoj temi, dodao je, sa svim akterima u vladajućoj većini i u Saboru i Vladi, kao i s europarlamentarcima i svi su složni, istaknuo je, da treba aktivnije ući u ovu temu.