Smrknuta lica, izgubljenog pogleda, s lisicama na rukama, nekoć nedodirljivi šef uprave Uljanika, Gianni Rossanda, izašao je u srijedu prijepodne iz “marice” pred zgradu Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci. Za njim su slijedili ostali...
Ispitano je svih 12 uhićenika od kojih je za devetoricu osumnjičenih predloženo određivanje istražnog zatvora. Trojica uhićenih će se braniti sa slobode. Riječ je o direktoru Uljanik Pomorstva za usluge Elvisu Pahljini, bivšem direktoru Uljanik Brodogradilišta Eduardu Milovanu, direktoru Uljanik Shipmanagmenta Darku Šorcu.
POGLEDAJTE VIDEO:
U utorak, kad su ljudi iz PNUSKOK-a došli u 6.30 sati, neki od najmoćnijih menadžera uopće u Hrvatskoj su se smijali. No jučer više nikome nije bilo smiješno. Bivši šefovi Uljanika ulazili su na ispitivanje pognute glave, a neki od njih su fasciklima skrivali lisice na rukama.
- Ne tereti ih se da su uzeli ni jednu kunu. Nema isisavanja novca nigdje, novac iz Uljanika nije otišao. I nema skrivenih radničkih plaća. Je li riječ o političkom procesu? Ne, ali tajming je politički. Zato da bi se loš efekt odluke Vlade, koja će, prema svemu sudeći, Uljanik poslati u stečaj, a 3. maj zbog biračkog tijela u Rijeci vjerojatno zadržati, dakle bijes i ljutnja javnosti, prije svih radnika, usmjerili na ovih ‘12 žigosanih’ umjesto na Vladu - rekao je Rossandin odvjetnik Anto Nobilo.
Zbog složenosti predmeta, Gianni Rossanda nije dao obranu jer meni će trebati vrijeme da vidim o čemu se radi. Zato se brani šutnjom, rekao je Nobilo i dodao:
- Tvrde da se radi o kaznenim djelima, da su oštećene tvrtke unutar Uljanika. Na koji su način oštećene? Tvrtka A navodno je oštetila tvrtku B. Tvrtka B navodno je oštetila tvrtku C. Ali izvan Uljanika novac nije otišao. Premije im se ne stavljaju na teret...
Put odlijeva novca
No suprotno Nobilovim tvrdnjama, policija je objavila i nešto detaljnija obrazloženja o tome za što se terete menadžeri i kako su nanijeli štetu od 1,2 milijarde kuna. Najava da kriminalističko istraživanje nije gotovo i da bi moglo biti još uhićenih čini se realnim. Čini se da je dotaknut samo mali segment poslovanja Uljanika i kako su crpili novac iz 3. maja, ali i kako se na račun Uljanika bogatila Uljanik plovidba, privatna brodarska kompanija koju su usnovali bivši menadžeri Uljanika.
Policija navodi da su četiri broda za Uljanik plovidbu ugovorena 2010. godine ispod cijene. To se i dosad spekuliralo, ali sad je dobivena konačna potvrda. Ni ta cijena nije plaćena u potpunosti, nego je dio kompeziran tako što je Uljanik dobio dionice tvrtki preko kojih je Uljanik plovidba ugovorila brodove. I onda je Uljanik plaćao dugove tim privatnim tvrtkama. Za iste brodove koje je gradio!?
POGLEDAJTE VIDEO:
Takve muljaže su bile i u Rijeci, u 3. maju. Kad ga je Uljanik preuzeo, gradili su brod za Uljanik plovidbu, a umjesto da oni to plate, 3. maju je dan udio u brodu od 40 posto.
Također je 3. maj oštećen jer su za dva broda za koje je država dala potpore oni odmah dali pozajmice Uljaniku u istom iznosu. Na kraju, kako bi i državi prikazali investicije u 3. maju, Uljanik je prodao polovnu proizvodnu liniju te su to prikazali kao novo ulaganje.
Ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je prije uhićenja podržavao opciju restrukturiranja grupe Uljanik, nedavno je gostovao u emisiji 24sata i rekao da će u tom slučaju uspostaviti model kao australski investitor. Radi se inače o grupi Scenic, koja gradi polarni kruzer.
- Investitor traži da vidi i ovjeri svaku fakturu, a tek onda plaća. Ako mogu oni, zašto i mi ne bismo uveli taj model da se zna gdje svaka kuna ide - rekao je Horvat.
Zakašnjela kontrola
Teško da bi netko mogao napasti takav model kontrole. Samo je problem što se s njim kasni više od 25 godina. A država će danas vjerojatno pustiti prvo 3. maj u stečaj, a zatim i Uljanik brodogradilište. Da su postojale kontrole kakve sad zaziva Horvat, ne bi vjerojatno ni bilo ove afere, štrajka, radnika bez plaća, stečaja... Dotok novca poreznih obveznika bi puno ranije prestao, a brodogradilišta bi se morala restrukturirati. Uljanik je sam dobio 6,7 milijardi potpora i naplaćenih jamstava do danas, a 3. maj čak devet milijardi kuna. I to bez uračunatih naknada za izvlaštenje pomorskog dobra. S njima su potpuno autonomno raspolagale uprave iako su potpore dane striktno namjenski, za modernizaciju i restrukturiranje, a jamstva za gradnju točno određnih brodova.
Policija je jasno rekla da je novac za potpore u Uljaniku otišao u privatno poduzeće. Ali država je novcem kupovala socijalni mir jer su radnici imali posla. Kao i u drugim brodogradilištima.
Milijarde nisu pomogle
Analiza Vlade je pokazala da su od 1992. do 2017. godine brodogradilišta dobila 31,7 miijardi kuna. Najviše Brodosplit - 12,2 milijarde, zatim 3. maj - 9 milijardi, Brodotrogir - 4,3 milijarde i na kraju Uljanik s već spomenutim iznosima u koje su uračunata i sadašnja jamstva.
- Teza o brodogradnji kao strateškoj industriji ne stoje. Državne potpore i gubici u pojedinim godinama nadilaze vrijednost isporučenih brodova. Četiri velika brodogradilišta koja žive od novca poreznih obveznika ne pridonose razvoju i rastu hrvatskoga gospodarstva - stoji u analizi staroj osam godina koju su napravili Anto Bajo i Marko Primorac s Instituta za javne financije. Oni su analizirali poslovanje i dotacije te došli do zaključka da sve te silne dane milijarde nisu povećale zaposlenost niti konkurentnost.
Nemoguće da politika nije znala, ali su zatvarali oči
Još Ivi Sanaderu je IDS bio važan rezervni partner iz sjene u vrijeme Ivana Jakovčića. IDS je bio partner u vlasti i SDP-u i HNS-u, čiji su ministri odobravali jamstva za Uljanik.
- Državna tvrka Jadranbrod je u kontrole dolazila tako da popriča s upravom. Onda su pisali neka izvješća, a kad su na nešto i upozorili, to je završavalo u ladicama - rekao nam je nedavno sugovornik blizak Vladi iznimno upućen u sva zbivanja oko Uljanika i 3. maja. Uvjeren je da bi uskoro mogao isplivati i prljavi veš iz drugih brodogradilišta koja su gutala državni novac.
I u razdoblju od 1998. godine do 2011. banke su državi naplatile 4,2 milijarde kuna jamstava, najveći dio upravo u vrijeme ministra financija Ivana Šukera (HDZ). Tad nije bilo nikavih posljedica, a sve se pravdalo krizom.
Tijekom SDP-ove vladavine je Slavku Liniću bilo izuzetno važno sačuvati 3. maj iz njegove Rijeke, a to brodogradilište je rekorder po progutanim milijardama. Na kraju, prodani su baš u Linićevo vrijeme 2013. godine Uljaniku za jednu kunu, a država je dala dodatnih gotovo 800 milijuna kuna za restrukturiranje. Kako smo već pisali, gotovo 560 milijuna je kroz godine završilo u Uljaniku.
Najviše jamstava, koja su nam sad naplaćena, 2,7 milijardi kuna odobreni su pred izbore 2014. i 2015. godine u vrijeme ministra financija Borisa Lalovca (SDP) i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka (HNS). I za mandata Zdravka Marića je 2016. i 2018. odobreno 1,2 milijarde kuna jamstava. Novac je odlazio, a brodovi nisu građeni. A javnost je to doznala tek lani.