Ciklona Boris donijela je grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu te uzrokovala poplave diljem Europe. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler rekao je za N1 da se radi o "iznimno ekstremnoj situaciji".
- Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske, polako se vraća, ali u oslabljenom obliku - rekao je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Oborine na istoku Hrvatske
- Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije s oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi - rekao je čelnik DHMZ-a.
- Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije... Ono na što ćemo se morati koncentrirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji - rekao je.
'Nadam se da su rane prognoze uspjele smanjiti broj žrtava'
Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost od visokih vodostaja rijeka. Güttler je, komentirajući stanje na istoku Hrvatske, rekao da je oprema spremna, kao i zalihe pijeska.
- Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10 - rekao je te istaknuo da je jedan od uzroka ciklone Boris toplo Sredozemlje.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala - rekao je.
Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a je odgovorio da je "sve to dio jednog sustava".
'Ljeto je bilo najtoplije na mnogim meteorološkim postajama'
Güttler je istaknuo da je ljeto iza nas bilo "definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama". No, došlo je do nagle promjene.
- Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji. Globalno zagrijavanje nije ravna linija - istaknuo je odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju kad je riječ o globalnom zagrijavanju.
- Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare - pojašnjava.
Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok
Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj koji je proizvela ogromna količina snijega.
- U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu. Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe - poručio je Güttler.