U emisiji Otvoreno na HRT-u na temu klimatskih promjena gostovali su dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Natalija Dunić, Laboratorij za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adrija. Šefa DHMZ-a pitali su hoće li 2024. biti najtoplija godina otkako je mjerenja.

- Značajno ćemo biti iznad  1,5 Celzijeva stupnja. Tu je možda dobro reći da to nije 1,5 stupanj u smislu kako ga definira Pariški sporazum, dogovor koji je prije devet godina donesen, a koji je definiran kao prvi cilj koji bismo trebali izbjeći - upravo tih 1,5 stupnjeva. U smislu Pariškog sporazuma tih 1,5 stupnjeva znači kroz dulje razdoblje od desetak godina. Mi ćemo s ovakvom tendencijom porasta vjerojatno doći u tu fazu da ćemo i taj prvi Pariški cilj, nažalost, preskočiti za desetak godina te je 2024. godina prva pojedinačna kada probijamo taj neslavni rekord - rekao je šef DHMZ-a za HRT.

U zadnjih 50 godina izgubili smo 73% populacija vrsta

- Nažalost, s emisijama koje imamo danas idemo prema svijetu koji je 3 stupnja topliji od prosjeka. To je puno dublja promjena u klimatskom sustavu. Čak i neke najbogatije zemlje se neće moći prilagoditi na takav nivo promjena u klimatskom sustavu. Apokaliptične ili pesimistične klimatske projekcije nemaju vjerojatnost nula. Nije da su nemoguće - rekao je.

Dunja Mazzocco Drvar smatra kako napori da se uspori zagrijavanje nisu dovoljni.

- Prvo financijski cilj koji je postavljen za postizanje zajedničke kase od 100 milijardi dolara do 2020. godine, koji nije ostvaren do tada, kada je trebao biti, nego tek 2022. godine. A onda i sve ostalo što pada u vodu. Smanjena je i politička volja, a na to su utjecale i krize. U posljednjih 50 godina izgubili smo 73 posto populacija vrsta - rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

Natalija Dunić je rekla kako raste i temperatura mora i to dvostruko brže od 2005. do danas nego od 1960. godine do danas.

-  Ono što je još zabrinjavajuće je da taj porast temperature, kako u atmosferi tako i u moru, prati i pojava morskih toplinskih valova.

Najviše se to vidi u površinskom sloju - rekla je.

Ivica Kisić je kazao kako su i biljke "reagirale da spase svoj život i opstanu".

- U Slavonskom Brodu je situacija bila katastrofalna. I situacija će biti sve groznija i lošija. Bojim se da će te temperature biti sve više i da će problemi s proizvodnjom hrane biti sve veći. Ali to nije samo u Hrvatskoj, to je situacija u cijeloj Europi i svijetu - rekao je Kisić u emisiji Otvoreno.