Dan i noć milijuni ljudi na ulicama Katalonije pale kante, automobile i razbijaju izloge. U Kataloniju stižu dodatne policijske snage, a vlasti razmišljaju o uvođenju zakona o izvanrednim situacijama.
Od rasplesanog do bijesnog naroda u kratkom roku. Što se dogodilo?
Bijesna regija od 7 milijuna stanovnika puni naslovnice svih svjetskih medija već duže vrijeme. Čini se da je došlo grand finale prosvjeda i borbe za samostalnost. Separatisti nikada nisu bili glasniji, a bome niti opasniji.
Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i danas je između 45 i 50 posto. Pola Katalonaca spremno je odcijepiti se od Španjolske ma kakve god bile posljedice. Siromašnije katalonske obitelji ipak žele ostati dio Španjolske, dok one bogatije imaju veći poriv za odcjepljenjem. Isto vrijedi u usporedbi stanovnika iz ruralnog dijela Katalonije i onih iz grada. Oni koji ne podržavaju separatiste kažu 'To nije zato što ovisimo o Španjolskoj, nego zato što ovisimo o Europi!'
Prosvjednici traže pomoć Europske unije, dok je ona ipak priklonjena državnoj vlasti.Također, dali su do znanja da bi se potencijalna samostalna Katalonija morala prijaviti za pristupanje EU, što bi do pristupanja - trajalo godinama.
Tko su uopće Katalonci?
U regiji Salvadora Dalija i Gaudija, paelle i sangrije živi 15 posto stanovništva Španjolske. To je jedna od 17 poluautonomnih regija te države. Posebnost joj je što ima svoj jezik, kulturu, kuhinju, književnost... Pa i katalonska vlada promovira katalonski jezik, kojim se jednim dijelom koristi u školama i upravi. Pa i regionalni mediji uglavnom su na katalonskom, a ako posjetite Barcelonu, dočekati će vas i jelovnik na katalonskom. Dočekat će vas, ali i ostalih 20 milijuna turista koji svake godine posjete taj glavni grad.
Znalo se da će doći do ovoga
Od 1714. godine dolaskom Burbonaca, Katalonija gubi samostalnost. Još u vrijeme Napoleona, bila je glavno žarište otpora, tada protufrancuskog. Djelomična autonomija uspjela se postići tek 1932.godine. Nekoliko godina kasnije proglašena je i katalonska samouprava. Opet pokazuje svoje zube za vrijeme Španjolskog građanskog rata kao glavno žarište otpora republikanaca protiv Francisca Franca. Otpor se potpuno ugušio pod Francovom diktaturom. Ponovno je stekla autonomiju kada je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.
Prvi veliki prosvjed je bio još 2006. godine zbog referenduma o samostalnosti, koji je pokušao uvesti novi ekonomski model i definirati Kataloniju kao naciju. Milijun Katalonaca izašlo je na La Ramblu uz zastave i natpise: Mi smo nacija, mi odlučujemo!
1.10.2017. godine opet su Katalonci probali izaći na referendum. Samo u neredima toga dana, bilo je tisuću ozlijeđenih. Tada su rezultati bili 90 posto za samostalnost. 27. listopada katalonski parlament je izglasao samostalnu Republiku Kataloniju. Dan nakon proglašenja nezavisnosti, španjolska vlada aktivirala je izvanredne mjere za suzbijanje pokušaja odcjepljenja. Španjolski parlament je odobrio vladi aktiviranje članka ustava prema kojem španjolska ministarstva privremeno preuzimaju kontrolu nad katalonskom administracijom. To je značilo raspuštanje "pobunjeničke" katalonske vlade te otkaze za oko 150 njenih dužnosnika.
Zatvor za političare 'pobunjenike'
Prije nekoliko dana španjolski Vrhovni sud osudio je devetoricu katalonskih separatista na zatvorske kazne od devet do 13 godina zbog njihove uloge u zabranjenom referendumu 2017. i proglašenju neovisnosti autonomne regije Katalonije. Još trojica proglašena su krivima za građanski neposluh, ali neće u zatvor. Čelnik regije Quim Torra tada je poručio kako bi proglašenje krivnje bilo 'torpedo' za katalonsko društvo. To se sada i događa.
Kolo se ipak na kraju vrti oko novca
Katalonija nosi 20 posto udjela u ukupnom BDP-u Španjolske, 21 posto profita od poreza cijele Španjolske stiže iz Katalonije. Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan i više od 7000 multinacionalnih kompanija.
Ovaj kaos utječe i na mnoge kompanije koje su odlučile svoja sjedišta maknuti iz Barcelone u druge 'mirnije' Španjolske regije. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.
Dok će svađa oko neovisnosti kad tad biti riješena, animozitet između Španjolaca i Katalonaca mogao dugo mi mogao kvariti odnose.