Izaslanstvo SSSH susrelo se s izaslanstvom SDP-a u ponedjeljak u okviru ciklusa razgovora koje sa strankama vode kako bi utvrdili razinu kompatibilnosti stranačkih predizbornih programa sa svojom platformom 'Za Hrvatsku zadovoljnih ljudi' i na temelju toga dali članstvu preporuke uoči izbora.

- Složili smo se da Hrvatska ne može izaći iz krize i povećati BDP bez otvaranja novih radnih mjesta, reindustrijalizacije, povećanje izvoza i poticanje novih tehnologija, istaknuo je predsjednik SSSH Mladen Novosel nakon sastanka na kojem je bio nazočan i premijer, te predsjednik SDP-a Zoran Milanović. Novosel je rekao da, za razliku od razgovora s drugim strankama, danas nije bilo velikih obećanja nego su razgovarali na realnoj osnovi, odnosno kako nešto provesti.

Novosel: želimo razgovarati o temama životno važnim za radnike

Dodao je kako su željeli nametnuti teme od životne važnosti za radnike kao što su neisplata plaća, povećanje minimalne plaće, gubitka radnih mjesta, potreba reindustrijalizacije zemlje te da broj novotvorenih radnih mjesta u realnom sektoru bude mjerilo svake buduće vlade.

- Problem neisplate plaće želimo iskorijeniti u mandatu buduće vlade, iako je puno učinjeno i do sada kroz Stečajni zakon i Zakon o zaštiti radničkih potraživanja, a ima nade da će tako i biti ako zakoni i u praksi profunkcioniraju. Minimalna plaća od, po nama 3100 kuna neto, mogla bi omogućiti koliko toliko normalan život - rekao je Novosel. Upozorio je da su plaće u nekim sektorima kao što su tekstilna i drvoprerađivačka industrija, već sada na razini minimalne plaće.

- Svjesni smo da će, ako ne bude li poreznog rasterećenja, povećanje plaća opteretiti poslodavce, no moramo podići standard radnika jer je u samo nekoliko zemalja EU minimalna plaća niža nego u Hrvatskoj. Primjerice u Sloveniji je oko 790, a u Hrvatskoj oko 390 eura - kazao je Novosel.

- Želimo da radno zakonodavstvo i kolektivni ugovori budu provedivi u praksi i da zaštite prava radnika u Hrvatskoj, rekao je i dodao kako žele da se zakonskim prijedlozima potiče kolektivno pregovaranje i radnička participacija. Što se tiče mirovinskog sustava želimo da se ne povećavaju doprinosi za drugi stup i ne smanjenju za prvi, koji mora biti temelj sustava - rekao je Novosel i dodao kako SSSH podržava reformu zdravstvenog sustava, ali ne tako da se 'amerikanizira'.

Grčić: Vlada neće odustati od zaštite 53.000 dužnika u 'švicarcima'

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo kako su u protekom mandatu puno učinili za spas tvrtki u državnom ili pretežito državnom vlasništvu i radnih mjesta. Ustvrdio je kako iza njegove vlade stoje rezultati između ostalog povećanja minimalne plaće u dva navrata i da su spremni i na treće povećanje u dogovoru s poslodavcima i sindikatima te najavio da će na tome poraditi već na početku novog mandata.

Osobito je naglasio velik učinak ove vlasti na stabiliziranju gospodarstva i turističke djelatnosti te da im je strateški interes poduprijeti poljoprivredu primjerice smanjenjem PDV-a na 13 posto za košaricu određenih poljoprivrednih proizvoda i povećati njihovu konkurentnost.

Upitan o najavi da će zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u eurske pasti na ocjeni ustavnosti na Ustavnom sudu, Grčić je rekao kako je to zasad na razini špekulacija, no kako Vlada ne kani odustati od zaštite 53.000 korisnika takvih kredita i njihovih obitelji.

- S ovom Vladom mogu biti mirni i u nastavku mandata iza 8. studenoga, svaka takva odluka ima alternativu, a odluka je u konačnici u Vladinim rukama. Postoje i alternativni modeli rješavanja tog problema, no nadam se da za njima nećemo morati posegnuti - rekao je Grčić.

Mrsić: Višestruko smo smanjili broj radnika koji rade, a ne primaju plaće

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić istaknuo je kako žele očuvati dostojanstvo hrvatskog radnika te ocijenio da su uspjeli pomiriti socijalnu sigurnost radnika i gospodarski razvoj zemlje.

- Nismo željeli ekonomiju baziranu na jeftinoj radnoj snazi nego na zadovoljnim, obrazovanim i konkurentnim radnicima na globalnom tržištu rada. U mandatu ove Vlade broj radnika koji rade, a ne primaju plaće s 80.000 smanjili smo na 22.000 radnika, a to ćemo činiti i dalje uz dosljednu primjenu Stečajnog zakona i Zakona o zaštiti radničkih potraživanja . kazao je Mrsić.

- Mirovinski sustav u Hrvatskoj je održiv i to smo pokazali, povećanja izdvajanja su moguća kada to gospodarska situacija bude omogućavala i ne nauštrb radničkih primanja - rekao je Mrsić.

Što se tiče delimitiranja rodiljnih naknada najavio je da će se korisnicima rodiljnih dopusta omogućiti povoljniji obračun tog razdoblja kako im mirovine u konačnici ne bi bile niže.