To je to što me zanima!

SDP i HNS će poslati Zakon o udomiteljstvu na Ustavni sud

Zakon je u suštini dobar, ali s ovim bio bi puno bolji i omogućio udomljavanje daleko više djece, pojasnio je Čuraj i najavio da će tražiti dopunu članka 3. u kojem se navodi što je udomiteljska zajednica
Vidi originalni članak

Nakon što su životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić u srijedu predali ustavnu tužbu na Zakon udomiteljstvu, koji im onemogućuje udomljavanje djece iako su dobili pozitivnu ocjenu od Centra za socijalnu skrb, iz SDP-a i HNS-a je također najavljeno da će taj zakon poslati na Ustavni sud.

Sabina Glasovac je u ime SDP-a najavila da će Zakon o udomiteljstvu sigurno poslati na Ustavni sud, a zahtjev bi trebao biti gotov do kraja tjedna.

TRAŽE OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA 'Mogli smo spasiti troje djece. Netko će snositi odgovornost'

- Bez namjere da utječem na Ustavni sud, mislim da postoje itekakvi elementi da se ukaže na kršenje ustavnih odredbi, prije svega prava na rad jednoj grupaciji ljudi, koji ne samo da su homoseksualnog opredjeljenja, jer nisu diskriminirani svi, nego samo oni koji žive u registriranom partnerstvu, odnosno registriranoj zajednici, rekla je Glasovac.

Uzmemo li u obzir da je udomiteljstvo profesionalna usluga jer država plaća i mirovinsko i zdravstveno, možemo reći da je skupina hrvatskih građana zakinuta za svoja prava na rad i pružanje takve usluge samo zato jer žive u homoseksualnoj registriranoj zajednici, ističe Glasovac.

Podsjetila je kako je SDP u raspravi o zakonu ukazivao na nelogičnost da životni partneri kao samci mogu udomiti dijete.

- Nelogično je da osoba homoseksualnog opredjeljenja treba varati državu prijavljujući se kao samac za pružanje usluge udomiteljstva. A ako ste registrirani, živite sa svojim partnerima u zakonom priznatoj zajednici, vi naprosto odmah ispadate, kaže Glasovac.

HNS će tražiti dopunu članka u kojem se navodi što je udomiteljska zajednica 

Ministrica Nada Murganić "vrtjela je neku svoju priču", odgovor na tri puta postavljeno pitanje nije dala, pa nemamo drugih elemenata nego se obratiti Ustavnom sudu i pokušati dokazati da je zakon diskriminatoran, poručila je Glasovac.

Stjepan Čuraj iz HNS-a također je najavio slanje zakona na ocjenu ustavnosti, rekavši da je sada na recenziji pravnih stručnjaka kako bi to bilo proceduralno i procesno sve u redu.

- Pričekali smo da zakon stupi na snagu da bismo uopće mogli poslati zahtjev. Ostaje jedino dvojba treba li s time ići ispred stranke ili pojedinca koji predstavlja stranku, ali to je više tehničko pitanje, mi i dalje ustrajemo na tome, rekao je.

Zakon je u suštini dobar, ali s ovim bio bi puno bolji i omogućio udomljavanje daleko više djece, pojasnio je Čuraj i najavio da će tražiti dopunu članka 3. u kojem se navodi što je udomiteljska zajednica.

- Tu su ispušteni formalni i neformalni životni partneri. Samo tražimo usklađivanje ovog zakona s ostalima, odnosno da se izbaci ta diskriminatorna odredba tako da i formalni i neformalni životni partneri mogu imati isto pravo pred zakonom, kaže Čuraj.

I HSS-ov Krešo Beljak smatra da Ustavni sud treba ozbiljno preispitati Zakon o udomiteljstvu jer ima brojne rupe i ostavlja stvari nedorečene.

- Zakon se može izbjegavati na razne načine, što nije dobro. Ljudi koji žele udomiti ili usvojiti djecu, a nisu u standardnoj obitelji, imaju ogroman problem ali ipak to mogu napraviti ako prekrše zakon, kazao je Beljak.

 

Idi na 24sata

Komentari 8

  • avim 21.02.2019.

    Vikati i ,,Bravo,,pederima samo da se dobiju glasovi

  • 7ivo777 20.02.2019.

    jadna djeca koju ovi usvoje,tko će biti mama a tko tata,pa dokle da ova manjina da diskrimira većinu i uvjek dobije medijski prostor,izgleda u ovoj državi sve sto je obrnuto od morala i običaja ima prioritet u tisku

  • niwrad 20.02.2019.

    Pravo djeteta na oca i majku je iznad želje dva muškarca ili dvije žene sa LGBT identitetom da odgajaju dijete. Badava to skrivanje iza "brige za djecu", kad se iz aviona vidi da je jedini kriterij kod tog pitanja ideološki aksiom proizašao iz politike identiteta po kojem bi želju za posvajanjem pojedinaca sa LGBT identitetom trebali kategorizirati u zakonsku normu kao da je to u interesu djeteta. Razlog zašto su raznospolni parovi zakonski normirani jest taj što su oni temeljem svojih bioloških datosti direktan uzrok trudnoće, dolaska djeteta na svijet i time stvaranje odgovornosti skrbi o djetetu. Pošto je svatko odgovoran za posljedice svojeg ponašanja, zakon prepoznaje i normira odgovornost "para" - muškarca i žene, da se brinu za "posljedice svojeg seksualnog ponašanja" - dijete. No to nema nikakve veze sa pojedincima sa LGBT identitetom da bi njih zakon posebno prepoznavao. Oni su samo osobe koje se temeljem svojeg seksualnog određenja druže zajedno. To pak nema nikakve veze niti sa zakonom, niti sa potrebama djeteta koje nema biološke roditelje, niti može biti iznad prava djeteta da odrasta u zajednici oca i majke. Žalosno kako se nasrtaj na prava djeteta maskira u "brigu za dijete", a mediji to uporno podržavaju.

Komentiraj...
Vidi sve komentare