Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nametnuo je u srijedu djelomične izmjene izbornog zakona no one su uglavnom tehničke prirode i ostaje otvoreno pitanje načina popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH koje hrvatske stranke smatraju ključnim.
Schmidt je u izjavi medijima u Sarajevu potvrdio da je od danas na snazi paket izmjena izbornog zakona što ga je donio temeljem svojih bonskih ovlasti.
"Donosim paket transparentnosti koji donosi slobodnu i fer (izbornu) kampanju", kazao je Schmidt.
Dodao je da to čini jer su propali svi dosadašnji pregovori stranaka o izmjenama izbornog zakona.
Istaknuo je da to čini ne zato da bi zadovoljio bilo koju političku stranku nego zato da zaštiti interese svih građana jer je u dosadašnjim izbornim kampanjama bilo puno nedopustivih izjava što se više ne može tolerirati.
"Ja ne toleriram ratnohuškačku retoriku", kazao je Schmidt.
Ne smije biti blokade institucija jer je to nužno za napredak na putu prema EU, dodao je i nedopustivim je ocijenio da Federacija BiH za četiri godine nije dobila vladu.
Poručio je kako nitko u BiH ne smije biti diskriminiran, a posebice ne pripadnici nacionalnih manjina kako je to utvrdio Europski sud za ljudska prava.
Schmidt je ponudio lokalnim političarima sudjelovanje u pregovorima kako to riješiti objašnjavajući da je to velik posao koji čeka sve nakon izbora 2. listopada.
Puni tekst paketa izmjena izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt u trenutku njegova govora nije bio dostupan, no ranije su procurile informacije da te izmjene daju veće ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) za sankcioniranje kandidata i stranaka koji krše odredbe izbornog zakona te za kontroliranje rada općinskih izbornih povjerenstava u koje svoje ljude imenuju političke stranke.
Uvodi se mogućnost izricanja drastičnih novčanih kazni kao i uklanjanja kandidata, ali i političkih stranaka s izbornih lista u slučajevima teškog kršenja izbornog zakona.
Ubuduće će izrijekom biti zabranjena zloporaba resursa državnih tijela i javnih institucija tijekom predizborne kampanje što je do sada bila široko rasprostranjena praksa.
Schmidt je potvrdio da je političkim strankama ostavio "ograničeno vrijeme" za dogovor o ostalim izmjenama izbornog zakona, ali i ustava Federacije BiH. To znači da se trebaju dogovoriti i u dijelu koji se odnosi na način popune Doma naroda entitetskog parlamenta te ovlastima klubova konstitutivnih naroda u tom tijelu kao i o načinu funkcioniranja tijela vlasti.
Ne bude li međustranačkog dogovora, Schmidt ostaje pripravan ponovo intervenirati, odnosno nametnuti novu odluku.
"Moja je poruka političarima (u BiH): iskoristite tu priliku jer možda nećete dobiti drugu", kazao je Schmidt.
Pozvao je građane da pozorno prate što rade njihovi političari i da im to bude vodilja kada budu glasali na izborima 2. listopada.
Upravo je pitanje konstituiranja Doma naroda u Federaciji bilo povod najvećih prijepora kada su se pojavile naznake da Schmidt planira nametnuti izmjene izbornog zakona. Mediji su ranije objavili da je on razmatrao uvođenje cenzusa od tri posto po županijama za delegiranje zastupnika u Dom naroda.
Takva bi odluka bila na tragu provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" iz 2016. godine koji je konstatirao da Dom naroda nije dom županija pa stoga nije nužno da iz svake od njih budu delegirani zastupnici iz reda sva tri konstitutivna naroda.
Najavu takve Schmidtove intervencije pozdravili su u strankama okupljenima oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), no bošnjačke i građanske tome su se oštro usprotivile i povele kampanju protiv visokog predstavnika te organizirale masovne prosvjede pred OHR-om.
Prosvjedi su trajali i u srijedu, a okončani su tek kada je potvrđeno da će Schmidt nametnuti tek ograničene izmjene izbornog sustava. Sam Schmidt je demonstracije prokomentiao konstatacijom kako podupire pravo na mirne prosvjede.
Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy potvrdio je u srijedu da Sjedinjene Države odlučno podupiru Schmidta.
"Podržavamo snažan OHR i ovlasti koje ima uključujući i bonske ovlasti te odluku da se one koriste kada smatra da se trebaju koristiti. To je politika SAD-a od 1995. i do sada se nije mijenjala", kazao je Murphy novinarima.
Jasnu potporu Schmidtu u ime svoje vlade ranije je dao i britanski veleposlanik u BiH Julian Reilly.