Jako nevrijeme u petak zahvatilo je Zagreb. Kiša je poplavila brojne prometnice i domove. Šahtovi su puknuli diljem Zagreba, tramvaj na Ilici iskočio je iz tračnica, jedan vozač automobilom zaglavio je na podvožnjaku u Miramarskoj ulici, drugi u Strojarskoj. Tijekom nevremena je poplavljen i pothodnik na Glavnom kolodvoru... Ovakve katastrofe događale su se i ranije. Zagreb pamti i druge poplave koje su ga zadesile tijekom godina.
POGLEDAJTE VIDEO: Zagreb je bio pod vodom
U noći s 25. na 26. listopada 1964. godine rijeka Sava se izlila iz korita i poplavila 6.000 hektara grada Zagreba, u kojem je stanovalo 183.000 ljudi. Poginulo ih je 17, a 40.000 Zagrepčana ostalo je bez doma. Poplava je uništila 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanicu, 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, 65 posto građevinskog skladištenog materijala...
Dugotrajne kiše u gornjem toku rijeke Save uzrokovale su porast vodostaja rijeke. Sava se na više mjesta prelila preko nasipa na područje tadašnjih općina Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Remetinec (danas Novi Zagreb). Više od pola Trešnjevke je bilo pod vodom - tek su sjeverni dijelovi Stare Trešnjevke (sjeverno od Ozaljske i zapadno od Trakošćanske), Pongračevo, Ciglenica i područje današnjeg Voltinog naselja ostali izvan domašaja vodene stihije. Savskom su cestom, umjesto tramvaja, vozili čamci, pisao je tada HRT.
POGLEDAJTE VIDEO:
Vjesnik iz 1964. opisao je poplavu ovim riječima:
"U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području..."
Najviši vodostaj bio je zabilježen u osam sati ujutro kad je Sava narasla na 514 centimetara.
- Vrbik je bio naselje prizemnica, potleušica, kućeraka. Vrbik je bilo i jezero, duboko i žuto jezero ispunjeno muljevitom vodom. Dopirala je čak do dimnjaka i televizijskih antena. A Vrbik danas? To je naselje uništenih domova. Vrbik danas je tužna slika. Vrbika zapravo više nema - tim je riječima novinar T. Kapetanić 2. studenog 1964. izvijestio o posljedicama poplave.
Inspekcija je nakon poplave vršila pregled kuća i stanova. Objekti koji su pogodni za stanovanje označeni su žutom bojom po fasadi, a oni koji su morali biti srušeni crvenom bojom. Prema planu je trebalo izgraditi 10.000 novih stanova za smještaj za one koji su u poplavi ostali bez doma. Previđali su izgraditi 7000 stanova u Dubravi, 500 na Volovčici, 1500 u Botinecu i 1000 u Gajnicama.
Prije toga, bila je posebno upamćena 1936. godina u Zagrebu. Te godine, točnije 30. lipnja, svi potoci su se s Medvednice pretvorili u jedinstvenu vodenu masu u kojoj se više nije prepoznavalo koji dio vode kojem potoku pripada.
Prvo zabilježeno plavljenje područja grada Zagreba zbog nabujale Save dogodilo se 1469. godine, dok je prva poplava koju su izazvali medvednički potoci zabilježena 1645. godine.