Na prvi sastanak mješovitog povjerenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Katoličke crkve o ulozi hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca obje strane donose dobru volju i bogatu dokumentaciju, ističu beogradski mediji u nedjelju u najavi sastanka 12. srpnja u Vatikanu.   

Na prvom sastanku u Vatikanu "neće biti rasprave, već će susret poslužiti da se pokaže dobra volja za rad tog povjerenstva", čije formiranje je potaknuo papa Franjo, pišu Večernje novosti.

Podsjećaju da prijepori o povijesnoj i duhovnoj ulozi Stepinca u doba ustaških zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj traju dulje vrijeme zbog različitih stajališta dviju crkava.

"Postoji dobra volja da posao povjerenstva bude obavljen na najbolji mogući način", a obje strane "pripremaju bogatu dokumentaciju da se rasvijetli kontroverzni lik Stepinca", tvrde izvori Večernjih novosti.

Prema saznanjima beogradskih medija, SPC će predstavljati mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, mitropolit crnogorski Amfilohije, episkop slavonski Jovan, episkop bački Irinej, te nekadašnji veleposlanik u Vatikanu profesor Darko Tanasković, a u ime Katoličke crkve bit će kardinal Josip Bozanić, mostarski biskup Ratko Perić, požeški biskup Antun Škvorčević, te povjesničari Mario Jarek i Jure Krišto.

Večernje novosti ističu da je "Među novootkrivenim dokumentima onaj koji je Gestapo slao Berlinu, a iz kojeg se vidi njemačko stajalište o hrvatskom kardinalu".

Beogradski Blic navodi kako "hrvatsko izaslanstvo uvjerava da postoje svi uvjeti za beatifikaciju Stepinca".

Međutim, srpsko izaslanstvo inzistira "da nije sve još završeno" i to svoje stajalište potkrepljuje tvrdnjom mitropolita crnogorskog i primorskog Amfilohija da "ima još primjera gdje je proces kanonizacije doveden do kraja, ali je zbog negativnog odjeka u javnosti zaustavljen".

"Zadatak povjerenstva nije da raspravlja o svetosti kardinala Stepinca, jer je to već učinila Kongregacija za proglašenje svetim i blaženim. U našem razgovoru s papom nismo čuli ništa o nekim novim povjesnim podacima koji bi spriječili proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca", izjavio je za Blic Želimir Puljić, član hrvatskog izaslanstva koje je nedavno posjetilo papu Franju. 

Mitropolit Amfilohije, međutim, podsjeća na slučaj pape Pija XII. "prvog čovjeka Svete Stolice u vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je šutio o zločinima Holokausta", naglašavajući da je proces njegove kanonizacije još 1965. godine počeo papa Pavao VI.

"Ova beatifikacija još traje jer svjetska javnost i sve vjerske zajednice drže da ima grijeha u šutnji i zatvaranju očiju pred patnjom ljudi u Holokaustu i da bi njegovo proglašenje za sveca bilo loša poruka Svete Stolice. Tako isto može biti i s proglašenjem Stepinca svetim", ocjena je mitropolita Amfilohija.

Prema navodima Radio-televizije Srbije, sastanak u Vatikanu 12. srpnja bit će održan na inicijativu pape Franje, "koji Stepinca ne želi proglasiti svetim dok se ne ispitaju navodi SPC koja se tome protivi".

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je nakon prošlogodišnjeg posjeta Vatikanu i razgovora s poglavarom Katoličke crkve kako mu je papa Franjo rekao da ne želi neslogu u kršćanstvu zbog kanonizacije kardinala i nadbiskupa zagrebačkog u vrijeme NDH-a Alojzija Stepinca.

“Papa mi je rekao kako nije njegova želja da dođe do neslaganja u kršćanstvu i da bi Stepinac bio prvi svetac kojeg ne bi priznala SPC, te da on ne želi takav odnos u kršćanstvu”, izjavio je Nikolić nakon posjete Vatikanu rujna 2015. godine.