U javnu raspravu ulazi konačni prijedlog mirovinske reforme, pa se tim povodom nakon sastanka sa sindikatima novinarima obratio ministar rada Marko Pavić.
- Podsjetio bih da hrvatski umirovljenik u prosjeku imaju trideset godina radnog staža, u Europi je taj prosjek mnogo više, Nijemac ima 37 godina radnog staža i nekoliko mjeseci, da nam fali 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, prema tome želimo dugoročnu održivost sustava ali isto tako želimo povećanje, odnosno adekvatnost mirovina - izjavio je Pavić.
- Zadovoljstvo mi je da smo zadnjom isplatom povećane mirovine za 2,5 posto odnosno 679 kuna u prosjeku, razgovarao sam i s ministrom zdravstva Kujundžićem da nađemo nekakvo rješenje za dopunsko zdravstveno osiguranje za one koji su prešli limit, ali ono što je cilj je dugoročna održivost i adekvatnost i to za tri skupine umirovljenika - sadašnjim umirovljenicima želimo veće mirovine koje smo osigurali, preko šest posto povećanja u dvije godine ove vlade, želimo da se mlađi umirovljenici da se mogu uključiti na tržište rada, za one koje idu u mirovinu u sljedećih deset do petnaest godina a imat će bez reforme 600 - do 700 kuna manju mirovinu želimo ih izjednačiti barem sa sadašnjim umirovljenicima. Za one najmlađe koji će 40 godina provesti u sustavu rada želimo maksimalno osnažiti drugi stup tako da njihova generacija ne bi proživljavala ono što sada proživljava ova generacija sljedećih deset do petnaest godina - istaknuo je.
- Jedna od mjera koju imamo, a koja je već u nacionalnom programu reforme već nekoliko godina, a to je produljenje rada do 67. godina, ali to već ima polovica EU zemalja, pa smo tu u nekom europskom prosjeku. Životni vijek Hrvata će se rapidno ubrzavati po svih statistikama sljedećih godina i želimo osigurati dostojnu mirovinu za sve kategorije naših građana - kazao je okupljenim novinarima.
Na pitanje novinara odakle novac za one kojima prijete niže mirovine, Pavić je rekao: 'Novac za one kojima prijete niže mirovine takozvanih 27 posto je četrdeset milijardi kuna, po sadašnjem modelu želimo upravo prijenosom u prvi stup osigurati novac za njih. Tu se preuzima ta uplata mirovina za njih, a prema našim proračunima taj sistem je stabilan do 2100 godine'.
- Tu bih istaknuo da je pitanje tih 27 posto tih 40 milijardi kuna, čak i da damo, a sigurno ćemo ga riješiti, ne rješava pitanje 300.000 hrvatskih građana rođenih nakon 1962. a koji su primali minimalne plaće, to je jedno 75 do 85 posto prosječne plaće. Oni sa dodatkom će biti ispod minimalne mirovine, svakako za njih ćemo osigurati prijelaz u prvi stup da im osiguramo barem minimalnu mirovinu - tvrdi Pavić.
- Vlada smatra da drugi stup nije ugrožen, dapače, ovim paketom želimo ga ojačati, diversificirati, i ulaganja, ali i sto tako i kontrole ulaganja mirovinskih fondova, kako bi mogli ono što vlada predlaže, da onda tek kada odete u mirovinu vaša se sredstava prelijevaju u ono što se zove mirovinsko osiguravajuće društvo, omogućiti veće mirovine iz drugog stupa našim građanima - objasnio je.
O penalizaciji za raniji odlazak u mirovinu, Pavić je izjavio da će to po novom prijedlogu izgledati ovako: 'Prijedlog umanjenja od 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4 posto po godini staža, odnosno nešto malo više od 20 posto za pet godina manje od punog radnog staža. Ponavljam, Hrvati imaju 30 godina staža, u Europi rade puno više, i to produljenje radnog vijeka i produljenje radnog staža je već dugo u nacionalnom programu reforme mirovinskog sustava - izjavio je.
Na pitanje o tome o čemu je razgovarao sa sindikatima i zašto su sindikati nakon 50 minuta revoltirano napustili sastanak, Pavić je odgovorio:
- Sindikatima sam rekao da možemo raspravljati o mnogim komponentama, povećanju 3 posto za minimalne mirovine već od 1.1. sljedeće godine, i pitanje drugog stupa, ali pitanje pregovora radnog vijeka od 67 godina starosti - to u nacionalnom programu vlade već nekoliko godina i o tome smo već puno puta razgovarali. Očito su oni nezadovoljni time, pa reagiraju na taj način, a zanemaruju činjenicu da su poslodavci poduprli taj prijedlog - odgovorio je Pavić.
Prema tome, socijalni dijalog ima dvije strane, nastavljamo s razgovorom i kroz javnu raspravu i kroz raspravu u saboru, ali što se tiče pregovora oko produljenja radnog vijeka do 67 godina starosti to komuniciramo već nekoliko godina, to u je programu već duže vrijeme i tu rasprave nema - izjavio je.
POGLEDAJTE VIDEO: