Oporavak neće nastupiti ni sljedeće godine ni 2015. Hrvatska ima potencijala, ali bila je dosta lijena u provođenju reformi. Sve ovisi o nama jesmo li spremni na žrtve i tako si osigurati bolju budućnost, kazao je Zdeslav Šantić glavni ekonomist Splitske banke.
U emisiji 'Dnevni red' na 24sata TV-u kazao je da je poznato da je Hrvatska jedno od najpogođenijih gospodarstava u krizi, no stvari će se morati promijeniti.
Nema druge: Treba rezati na rashodima, a ti rezovi su dosta teški
- Važno je naglasiti da ako promatramo projekcije evidentno je da je potrebno promijeniti politiku i da će institucije EU to i zahtijevati. Čini mi se da smo iscrpili mogućnosti prihodovne strane proračuna i jedino što nam preostaje je rashodovna strana čije mjere imaju dugotrajniji učinak. Te uštede nisu lake, a rezovi su dosta teški - kazao je Šantić.
Propustili smo priliku: Raste javni dug, sve smo dalje od eurozone
Kazao je i da se nastavlja trend rasta javnog duga koji će prijeći 60 posto BDP-a što će Hrvatskoj smanjiti mogućnost pristupanja eurozoni.
- Propustili smo ranije priliku da sami, ili uz MMF napravimo rezove, a suradnja s njima donijela bi nam investitore i gospodarski rast - komentirao je mogući dolazak MMF-a sljedeće godine.
Rast od 0,2 posto je tek statistička kategorija
Očekivani rast sljedeće godine od 0,2 posto smatra samo statističkom kategorijom jer neće omogućiti rast standarda građana niti da javni dug postane održiv.
- Deficit od 6,5 posto znači visoki manjak u državnom proračunu. Problem je konstantan pritisak na to da što više i više odvajamo na kamate. Bitno je da uz velik deficit dospijeva i velik dio javnog duga koji moramo refinancirati i po drugačijim uvjetima nego do sada - kazao je ekonomist.
Hrvatska će se s krizom boriti godinama
Šantić smatra da ne postoji jedna definicija izlaska iz krize jer će i u Europi i eurozoni borba s nezaposlenošću trajati godinama. Zbog strukturnih problema Hrvatska će se s krizom boriti godinama.
- Važno je naglasiti da će sljedećih nekoliko godina i dalje ostati izazovne, nezaposlenost će ostati dosta visoka, može se očekivati da će se neto plaće nastaviti stagnirati ili se smanjivati i to će utjecati na smanjenu potrošnju - kazao je Šantić.
>>> Loše nam se piše: Raste javni dug i deficit, ali sporije padamo