I na velikim infrastrukturnim projektima, kao što je gradnja Pelješkog mosta, može doći do sporova, koji se mogu brzo i efikasno riješiti medijacijom, odnosno mirenjem. Alternativa je to suđenju koje može biti skupo i dugotrajno. Ali u Hrvatskoj još ima puno prostora da se medijacija unaprijedi, rekla je to Suzana Kolesar iz Centra za mirenje i Suda časti pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u srijedu na otvorenju 10. Međunarodne konferencije pod nazivom “Alternativno rješavanje sporova – suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom”.
Kolesar je istaknula kako se u Hrvatskoj još promišlja treba li medijacija biti dio sudstva ili je treba potpuno izdvojiti.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa potvrdio je mišljenje sudionika konferencije kako se još uvijek vrlo malo sporova rješava mirenjem.
- Rezultati suda su skromni. Samo na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu i Trgovačkom sudu, koji su dva najveća prvostupanjska suda, u prvih devet mjeseci ove godine riješeno je 20.000 građanskih predmeta. Od toga je 64 riješeno mirenjem, a 1154 sudskom nagodbom. Samo na Trgovačkom sudu od 6500 riješenih predmeta, samo četiri bila su mirenje, a 308 završila su sudskom nagodbom – rekao je Sessa koji je na konferenciji bio u svojstvu izaslanika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je pokroviteljica konferencije. Dodao je da se nagodbom na našim sudovima općenito riješi samo pet posto sporova.
- Pitanje je trebamo li takvo mirenje na sudovima ili moramo nešto učiniti da se to poboljša. Osobno mislim, da kad suci imaju dovoljno vremena da su i rezultati alternativnog rješavanja sporova veći. Ali ako imaju puno više dužnosti, tada su rezultati skromniji. No važno je da mačka lovi miševe, nije važno koje je boje i je li to u sudska nagodba ili mirenje – rekao je Sessa.
Kritizirao je pritom što postoji veliki broj centara koji akreditirani za izvansudsko rješavanje sporova jer unatoč njihovu broju, rezultati nisu veliki. Ipak, istaknuo je kako alternativno rješavanje sporova ima brojne prednosti. Na konferenciji je Sessa istaknuo sumnju u online rješavanje sporova, koje se sve više promovira, jer u njemu ne postoji 'ljudskog dodira'.
- Bojim se da će online rješavanje sporova izgubiti tu važnu ljudsku dimenziju – rekao je Sessa.
Da bi se povećao broj alternativnog rješavanje sporova, rekao je kako za to trebaju konkretni poticaji kao što je oslobađanje od troškova ili pristojbi.
- Motivacija je bitan kriterij i još otkako su Feničani izumili novac, to je glavni motiv – zaključio je Sessa.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić istaknuo je kako sustav također podupire nesudsko rješavanje problema.
- Na sudu jedna strana uvijek izgubi na ovaj ili onaj način te netko na kraju mora biti nezadovoljnih. Medijacija rješava sporove tako da je svatko zadovoljan jer su se obje strane sporazumjele, a postupak je jeftiniji – rekao je Salapić.
Pomoćnica ministra gospodarstva Ivana Soić predočila je kako se posljednjih godina gradila infrastruktura za rješavanje potrošačkih sporova mimo suda.
- Europska komisija prepoznala je alternativno rješavanje potrošačkih sporova kao jednostavno, učinkovito i brzo rješavanje sporova između potrošača i trgovaca. Mogućnost jednostavnog rješavanja sporova može vratiti povjerenje potrošača u trgovaca – rekla je Soić.
Prije tri godine prenesena je europska direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova u domaće zakonodavstvo, a ustrojena je i internetska platforma za podnošenje potrošačkih pritužbi preko koje se one prosljeđuju tijelima za alternativno rješavanje sporova.
- Ministarstvo gospodarstva je prije dvije godine odabralo tijela koja se bave rješavanjem takvih sporova, a potvrdila ih je i Europska komisija – rekla je Soić. Početna točka za online rješavanje sporova je Europski potrošački centar koji je oformljen u Ministarstvu gospodarstva.
Na konferenciji se moglo čuti i kako od 47 zemalja Europe, u samo njih tri sporovi se rješavaju mirenjem u više od deset posto.