Iza naše najpoznatije i najbolje plivačice maratonke Dine Levačić (22) je “Trostruka kruna”, a pred njom novi, jedinstveni, veličanstveni pothvat “Sedam velikih”.
Dina će pokušati isplivati sedam najpoznatijih i najopasnijih plivačkih maratona na svijetu.
“Sedam velikih” nastali su kao pandan pothvatu planinara koji pokušavaju osvojiti sedam najviših vrhova na sedam kontinenata. No dok je sedam vrhova na sedam kontinenata do danas ispenjalo 416 ljudi, daljinsko plivačku verziju kompletiralo je njih svega sedam, a Dina Levačić se nada kako će upravo ona postati osma kojoj je to pošlo za rukom.
Protekla godina bila je posebna u Dininu sportskom životu, u manje od 90 dana isplivala je tri maratona, Manhattan, Catalina i La Manche, poznate i kao “Trostruka kruna”, kao tek šesta osoba na svijetu kojoj je to uspjelo. No ova ambiciozna djevojka nije se zadovoljila postignutim, u 2018. je odlučila napraviti korak dalje - kreće u novi pothvat pod nazivom “Sedam velikih”.
- ‘Sedam velikih’ su sedam najzahtjevnijih i najopasnijih maratona diljem svijeta. Kanal Catalina i La Manche sam već isplivala u sklopu ‘Trostruke krune’, tako da mi ih je ostalo još pet: Irski kanal, novozelandski kanal, Kaiwi ili Molokai kanal, Tsugaru ili japanski kanal te Gibraltar - pojašnjava Dina, koja nam je ekskluzivno otkrila i da su već poznati mjesto i termin prvog izazova.
Jedna utrka 20.000 eura
- Izbor je pao na Molokai kanal na Havajima, već smo rezervirali termin između 25. i 31. kolovoza. U pripremi ću za Sv. Duju isplivati 14 kilometara od Gospina otoka u Solinu do splitske rive te potom, kao generalku mjesec dana uoči puta na Havaje, 54 kilometra od Visa do Splita. A da postoji projekt ‘Sedam velikih’, Dina nije ni znala sve do nedavno. No nakon što je otplivala ‘Trostruku krunu’, novi se pothvat nametnuo nekako sam od sebe.
- Nadam se da ću jednoga dana kompletirati svih sedam, ali me nemojte pitati kad, jer će sve zavisiti od mojih obaveza i financija. Ako uspijemo uspješno organizirati i isplivati jedan maraton godišnje, to će biti super. Za cijeli projekt treba puno planiranja i najviše od svega novca. Neke utrke se moraju prijaviti i platiti i dvije godine unaprijed - otkriva nam Dina, koja se raspituje o specifičnostima svakoga od maratona.
Gigantske lignje i meduze
- Plan je u ovoj godini isplivati Havaje, u 2019. japanski kanal, a onda i sve ostale. Nisu me previše obradovale informacije kako su na Havajima česti susreti plivača s morskim psima, a u Japanu s morskim zmijama, no onako na prvu mi se čini da će ipak najveći problem biti pokušaj preplivavanja sjevernog kanala između Irske i Škotske. Tamo su uvijek veliki valovi, jake struje, more je iznimno hladno, a životinjski svijet je egzotičan. Pročitala sam da na tom području žive nekakve mega meduze, gigantske lignje..., što mi baš i nije privlačno. Ali ako do sada nitko nije nastradao, neću valjda ni ja.
Cijeli projekt i dalje počiva na financijama obitelj Levačić, mame Željane i tate Mladena, tek odnedavno ih je sponzorski podržao HEP. Pokroviteljstvo nad projektom “Sedam velikih” preuzela je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, no pokroviteljstvo nema financijsku podlogu, to je samo podrška projektu koja bi trebala privući sponzore da pomognu.
- Vidjet ćemo, nadam se da će sponzori prepoznati težinu i vrijednost ovoga što pokušavam, jer će svaki maraton u prosjeku stajati oko 20.000 eura. Nekome se to čini malim iznosom, ali za moju obitelj 20.000 eura svake godine je golemi novac. Zato sam i rekla da će tempo plivanja prije svega ovisiti o financijskim mogućnostima. Tko sretniji od mene da se javi neki sponzor i pokrije barem dio troškova pa da ih isplivam što prije. Dina kaže kako se u zadnjih godinu dana i nije promijenilo puno toga.
Zbog momka češće kuće
- Promijenilo se samo to što me ljudi više prepoznaju. Sad više ne mogu preskakati predavanja na kojima bi se kolegice potpisivale umjesto mene jer me sad i svi profesori znaju - nasmijala se Dina i dodala:
- Najveći dojam na mene su ostavili brojni veliki sportaši koji su mi prilazili i čestitali mi na uspjesima. Prije mi se činilo da nisam napravila nešto posebno, ali nakon njihovih čestitki i oduševljenja postala sam svjesna da sam napravila nešto doista veliko. Priđu mi ponekad i ljudi na cesti koji me prepoznaju te mi čestitaju. Jednom zgodom me je prepoznala učiteljica u razredu u kojem sam imala praksu pa me predstavila djeci. Malo sam im pokazivala videosnimke, pričala o La Mancheu i plivanju te su bili oduševljeni.
Nismo inzistirali, ali ipak je priznala kako se nešto važno u njezinu životu ipak promijenilo. Dina je, naime, odnedavno u vezi sa Splićaninom Tomom, učiteljem jedrenja mlađih uzrasta jednog splitskog kluba. Možda je on bude pratio na idućoj avanturi.
- Toma je i onako po cijeli dan u gumenjaku, prati djecu koja jedre, tako da mu to i ne bi bilo nešto novo. Sad me mama zeza da ranije nisam tako često dolazila iz Zagreba kući kao sad - govori nam kroz šalu.
U cijelom projektu “Trostruka kruna” svima je nekako najupečatljiviji trenutak bio kad se Dina, nakon preplivavanja La Manchea, koje je u moru temperature 16 stupnjeva potrajalo gotovo 12 sati, onako iscrpljena i promrzla nije uspijevala popeti u brod. Pomogli su joj mama i tata, nekako su je podigli, utoplili dekama i napicima, kako bi što prije došla sebi.
Studentica vs. profići
- Tu sam snimku samo jednom pogledala, izgledala je i meni strašno, ali realno, nije bilo neke opasnosti. Bila sam pothlađena i umorna nakon 12 sati u hladnome moru, ali ne bih se mogla sama popeti na brod ni da nisam plivala. S obzirom na velike uspjehe koje postiže u brojnim maratonima, logično se zapitati zbog čega ne pliva maraton i na OI-ju.
- Olimpijski maraton se pliva na 10 km, što meni baš i ne odgovara, jer nisam toliko brza, a i više volim držati sama svoj ritam. Pričala sam i s trenericom Karlom Šitić koja se složila s mojim zaključkom. Ona mi i inače puno pomaže, mama i tata snimaju utrke, a ona im telefonom daje savjete što moram popraviti. Konkurencija na OI je strašno jaka, plivaju uglavnom profesionalni sportaši kojima je to jedini posao, a ja studiram. Tamo je bitna fizička snaga, a kod mene izdržjivost i snaga volje.
Stipe Božić se popeo na najviši vrh svakog kontinenta
Ono što Dina pokušava u plivanju, to je svjetski poznati alpinist Stipe Božić uspio s najvišim vrhovima kontinenata.
Stipe se popeo na najviši vrh svakog kontinenta, redom: europski Mt. Blanc osvojio je 1974., a pet godina poslije prvi put se popeo na najviši vrh Azije i svijeta - Mt. Everest. Kasnije je uspješno osvojio Mt. McKinley u Sj. Americi, vrh Aconcagua u Južnoj Americi, afrički Kilimanjaro, Mt. Kosciusko u Australiji, a zatim i Mount Vinson na Antartici. Također je osvojio i 8611 metara visoki K2, kao i Kangchenjunga planinu (8586 m).