U traženju krivca za smrt mladića u Zaprešiću mnogi odgovore traže od sadašnjeg, ali i bivših ministara zdravstva u Hrvatskoj.
Ministar Milan Kujundžić nije bio raspoložen za komentar o problematici sustava Hitne pomoći pa nam je u ponedjeljak poslao kratku poruku da će Ministarstvo izdati priopćenje o smrti mladića. Njegov prethodnik Siniša Varga rekao je kako ne želi komentirati konkretan slučaj, ali da su optužbe koje ga povezuju s urušavanjem sustava potpuno neutemeljene.
Svi se samo hvale
- Tijekom mojeg mandata nismo planirali mijenjati ništa u sustavu Hitne pomoći. Dugoročno, imali smo plan prebaciti se na sustav kakav postoji svuda u svijetu, a to su tzv. paramedics - srednji medicinski kadar posebno educiran za napredno oživljavanje, uz ulaganje u dodatnu opremu u kolima Hitne. S obzirom na manjak liječnika, postao je luksuz osloniti se samo na njihovo znanje u kolima koja nisu opremljena. Zato bismo taj educirani srednji medicinski kadar koristili za hitno oživljavanje. No izostale su edukacije, ali i reforme još od 2016. - rekao je Siniša Varga. Njegov nasljednik Dario Nakić također odbija kritike kako je svojim reformama pridonio urušavanju sustava.
- Tijekom mojeg mandata pojačali smo broj ekipa Hitne pomoći i dodali 19 novih T1 timova u mjesta diljem Hrvatske gdje nije bilo liječnika, poput Iloka, Drenove, Orahovca i sličnih. Liječnik u timu je neophodan kako bi što veći dio stanovništva dobio stručnu pomoć - objašnjava Nakić.
Tim T1 sastoji se od liječnika, medicinske sestre i vozača, dok tim T2 nema liječnika. Nakić kaže kako je tijekom svojeg mandata podupirao smanjenje T2 timova u korist T1 timova.
- Razlog je što su T2 timovi na terenu nefunkcionalni i mogu omogućiti samo transport pacijenta do bolnice. Takvo unapređenje sustava podupirale su i županije, a omogućilo bi bolju skrb. Liječnici na terenu ne samo što mogu neposredno pružiti prvu pomoć, nego odmah mogu procijeniti ima li potrebe pacijenta voziti u bolnički centar u najbliži grad ili mu samo treba ambulantna pomoć koju može dobiti i bliže mjestu stanovanja. Dodatno, uz transport dolaskom u bolnice provode se dijagnostički postupci koji puno koštaju, a možda nisu ni potrebni. Sve bi to dovelo do ušteda, ali i kvalitetnije zdravstvene skrbi - objašnjava dalje Nakić dodajući kako je tijekom svojeg desetomjesečnog mandata pokušao uvesti red i u hitne bolničke prijame u koje pacijenti dolaze bez uputnica, ponekad i radi obične prehlade, zagušujući rad liječnika koji bi u tom periodu možda mogli pomoći pacijentu koji je u teškom stanju i zaista hitniji slučaj.
Bez odgovora institucija
Poslali smo upit Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu kako bi nam pojasnili s kojim se problemima na terenu susreću i s koliko uopće timova raspolažu.
- Županijski zavodi ukupno broje 709 timova T1, 205 timova T2, 31 tim u pripravnosti i 105 timova u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama. Trenutačno, u timovima izvanbolničke HMS radi 847 liječnika, 1529 medicinskih sestara/medicinskih tehničara i 837 vozača - napisali su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Obrazložili su kako su od 2009. godine, zahvaljujući zajmu Svjetske banke, započeli s unapređenjem sustava te educiraju buduće radnike.
Varga: Nisam imao vremena za bolje
Siniša Varga (SDP) bio je ministar zdravstva od 18. lipnja 2014. godine do 22. siječnja 2016. godine. Ministarstvo je naslijedio od Rajka Ostojića, a kaže kako nije bilo vremena za uspostavu sustava kako je on to zamislio.
Nisu htjeli dati 300.000 kn Hitnoj
Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk (HDZ) izjavio je da on ne može biti odgovoran. Index.hr objavio je da je SDP u prosincu predlagao da se 300.000 kn od Savjeta HDZ-ovog gradonačelnika preusmjeri Hitnoj pomoći. Odbili su.